U zadarskom zaleđu već dva mjeseca nije pala prava kiša. Suša nanosi štetu poljoprivrednicima i vinarima, osobito u Nadinskom polju, najekološkijem nasadu vinove loze u Hrvatskoj. Najviše su stradali mladi vinogradi s bijelim sortama. Ako ne bude kiše, i berba će biti slabija, a zbog manjeg prinosa problema bi moglo biti i u podrumima.
– Sitno, jadno, nikakvo. Ostalo kao što je bilo prije mjesec dana, ništa se ne razvija. Ono je totalno u šoku. Niti dobiva boju, ono bi sad već trebalo dobivati nekakvu žutu boju, da se vidi da zori, a ono uopće ne zori zato što su mu ovi bazni listovi spaljeni, pokazuje nam vinogradar i vinar Tomislav Glavić.
Glavić je vinograd maraštine u nadinskome blatu zasadio prije pet godina. Nakon prošle, kada je na urod utjecala ekstremna hladnoća, ova je godina trebala biti jako dobra. Ista je situacija i u obližnjem vinogradu Šime Škaulja. Stradale su i bijele i crne sorte.
– Ovo je mladi trogodišnji nasad koji bi trebao dati izuzetno kvalitetna vina, međutim, teško će se tu izvući kvalitetno vino. Gledajte, nema fotosinteze, nema dozrijevanja, nema šećera u grožđu, makar su ovo sorte koje postižu vrlo visoke šećere, ali ovu godinu toga neće biti, kaže Škaulj.
Suša, vrlo visoka temperatura i bura ovog su ljeta za mlade nadinske vinograde kobna kombinacija.
– Imali smo dana kad su temperature bile i 45, a u zoni lista po 55, a padalina od 9. 6. ni kapi. Ustvari, imali smo prije desetak dana neka 4 deca, ali to je zanemarivo, kaže Glavić.
– Ovom vinogradu fali 30-ak litara po metru kvadratnom. Da je krajem srpnja ovdje bilo dati 30-ak litara vode, ovo bi bila vrhunska stvar. Nije ovdje potrebno puno vode, ali i ono malo – nema je, kaže Škaulj.
– Godišnji zahtjevi vinove loze prema oborinama su negdje od 650 do 850 litara oborina. Od 1. travnja do 30. srpnja imali smo negdje 176 litara s vrlo nepovoljnim rasporedom oborina. Mi zapravo imamo rezultat sitne bobe, defolijaciju, znači, sušenje starog lišća u zoni grozda, grozdovi su izloženi UV štetnom zračenju, kaže Zvonimir Vlatković iz Ministarstva poljoprivrede.
Ukoliko uskoro ne bude ozbiljnije kiše, iako imaju duboko korijenje i otporniji su na sušu, osjetit će to i stariji nasadi vinove loze. Berba bi u mladim nasadima mogla biti ispodprosječna, a u pitanje bi mogla doći i kvaliteta.
U Zadarskoj županiji je oko 1330 hektara vinograda. Svi su izloženi ekstremnim temperaturama. Situacija je bolja u onima koji imaju sustav navodnjavanja, iako se i ondje ove godine bore zadržati prosječan i kvalitetan urod. Zadarski vinari posljednjih su godina učinili veliki iskorak kada je riječ o kvaliteti. Tržište ih prepoznaje i priznaje. A kvalitetu bi bilo mnogo jednostavnije zadržati ukoliko nasadi ne bi ovisili isključivo o ćudima prirode.
– Ja to slobodno mogu reći, već ovu godinu će na ovom polju biti štete veće nego što košta možda jedna ili dvije dubinske bušotine. O tome trebaju voditi računa i grad, i mi sami, i grad Benkovac, i grad Zadar, na koncu, jer, gledajte, mi snabdijevamo županiju vinima, kaže Škaulj.
Slamka bi mogli biti EU fondovi. U novom programskom razdoblju koje kreće 2023. naglasak je između ostaloga i na navodnjavanju, piše HRT.
