Na rivi u Maslenici održana je tradicionalna ekološka akciju pod nazivom „Gdje Zrmanja ljubi more 2022″ koja se ove godine organizira u sklopu projekta #itIsNotTooLate – Morske livade.
Područje Novigradskog i Karinskog mora predstavlja poseban i jedinstven ekosustav koji ima ogroman ekološki i ekonomski potencijal. Kako bi se promoviralo i dodatno osvijestilo održivo korištenje prirodnih i kulturnih resursa prostora Novigradskog i Karinskog mora te rijeke Zrmanje, u sklopu projekta „#itIsNotTooLate – Morske livade”, provode se informativne kampanje osvješćivanja javnosti o potencijalima i jedinstvenosti prostora.
Jedna od informativnih kampanja je i akcija čišćenja podmorja i obale Novigradskog mora te rijeke Zrmanje pod nazivom „Gdje Zrmanja ljubi more 2022″, kako bi se udruge, građani i lokalna vlast zajedno ujedinili u čišćenju i zaštiti rijeke Zrmanje i Novigradskog mora kao važnog prirodnog resursa i promovirali održivi razvoj tog područja.
Akcija je započela u subotu, 25. lipnja 2022. godine u Maslenici na rivi od kuda su ronioci i volonteri raspoređeni na lokacije duž obale Novigradskog mora i ušća rijeke Zrmanje.
Na samom početku koordinator eko akcije Ivan Matić pozdravio je prisutne, predstavio projekt te su prisutnima podijeljene majice. Taida Garibović iz Eko Zadra objasnila je kako to da u Maslenici čistimo rijeku Zrmanju?
– Kad pogledate kanjon ispod Masleničkog mosta, zapitate li se kako je more to napravilo? lzgleda kao kanjon kojim bi trebala teći rijeka. Pa, u pravu ste. Tuda je tekla rijeka Zrmanja. U doba pleistocena tekla je Zrmanja prema jugu gdje je utjecala u Krku, da bi prije 40 tisuća godina promijenila smjer i počela svoj proboj prema zapadu. Krenula je tako Zrmanja područjem današnjeg Novigradskog mora, Novskog ždrila i dalje Velebitskim kanalom između otoka Paga i Raba, te potom južno pored otoka Cresa, Lošinja i Premude do utoka u paleo rijeku Po. Kako to znamo? Dokaz tome su sedrene barijere koje se nalaze na dnu Novskog ždrila, a koje mogu nastati jedino na krškoj rijeci, nikako pod morem. Morate na krilima mašte poći u geološku prošlost i znati da je za vrijeme zadnjeg ledenog doba (prije 23.000 – 19.000 godina) razina mora bila oko 135 m niža nego danas. Zrmanja je tako, kao prava rijeka, dubila svoj put i napravila kanjon koji je kasnije potopilo more. Takvo morem potopljeno riječno ušće se naziva estuarij, rekla je Garibović.
U samoj akciji čišćenja podmorja roniocima iz Zagreba, Rijeke, Karlovca i Duge rese priključili su se i brojni volonteri koje je predvodio Crveni križ Zadar. Izvađena količina otpada bila je zadovoljavajuće mala što ukazuje na malu količinu otpada u moru o čemu su nas izvijestili i sami ronioci. Sakupljeni i odvojeni otpad stakla iskoristit će se kao resurs međunarodnog javnog poziva za umjetnike i umjetničke kolektive “O prihvaćanju nepoželjnog”.
Paralelno sa akcijom na rivi drugi dio ekipe ronioca pregledavao je dno ušća rijeke Zrmanje gdje je evidentiran i izvađena nezamjetna količina otpada.
Za sve ronioce i volonter nakon akcije organiziran je izlet u kanjon Zrmanje brodicom „Helena” čime je sudionike počastila „Mala Maslenica” s kapetanom Hrvojem Vulićem.
Istraživački tim društva istraživača mora 20000 milja je u trodnevnom boravku u Karinskom i Novigradskom moru započeto praćenje morskih cvjetnica. Kroz aktivnosti promatranjem iz zraka dronom Karinskog mora, očevidima brodom kao i zaranjanjem i uzimanjem uzoraka, više o istraživanju saznajte na poveznici.
Sutradan, u nedjelju održan je i kratki tečaj, odnosno probni zaron za najmlađe volontere gdje su imali priliku osjetiti čari ronjenja sa bocama uz pratnju iskusnih instruktora.
Projekt je sufinanciran iz sredstvima EU iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u iznosu od 189.220,49 kn, a odobren je kroz natječaj FLAG-a Tri mora za odabir projekata Mjere 2.1. potpora vrednovanju, zaštiti i promociji prirodne resursne osnove – rijeka, mora i priobalja u okviru provedbe Lokalne razvojne strategije u ribarstvu FLAG-a Tri mora za razdoblje 2014.-2020. Nositelj projekta je Udruga za prirodu, okoliš, održivi razvoj i turizam Lončari, dok su partneri na projektu Ekološka udruga Zrmanja i Društvo istraživača mora 20000 milja.
