Goruće društveno i zdravstveno pitanje u Hrvatskoj i Europi- sve veći broj pretile djece, u Hrvatskoj je to svako treće, jedan je od izazova i problema kojima se bavi međunarodni znanstveno – stručni skup Kineziologija u Europi. Ovogodišnja, 30. po redu ljetna škola kineziologa RH koja se u Zadru održava sve do 2. srpnja okupila je više od 350 znanstvenika i stručnjaka iz cijele Europe. Oni na raznim predavanjima, debatama i radionicama pokušavaju pronaći rješenja kako bi se promijenile loše statistike kada je redovna tjelesna aktivnost u pitanju.
Međunarodni skup na samom otvaranju podržali su brojni državni dužnosnici među kojima su Sabina Glasovac, potpredsjednica Hrvatskog sabora, Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH, Siniša Krajač, glavni tajnik u Hrvatskom olimpijskom odboru, izaslanica gradonačelnika grada Zadra Snježana Jurinić, Sportska zajednica grada Zadra, Dario Novak, predsjednik FIEPS, Wlodzimierz Starosta, predsjednik IASK, Tamas Csanyi, ELTE Sveučilište u Budimpešti, Goran Leko, predsjednik Hrvatskog kineziološkog saveza, Krešimir Šamija, ravnatelj Uprave za sport Ministarstva turizma i sporta Mario Baić, novoizabrani dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te njegov prethodnik koji do jeseni obnaša dužnost dekana Tomislav Krističević, Damir Sekulić, dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu te brojni drugi.
„Ministarstvo znanosti i obrazovanja podržava ovaj skup i intenzivno razmišlja o položaju kineziologa kao i tjelesne i zdravstvene kulture te sporta općenito. Ovdje će biti prostora i vremena da se o tome govori te da zajedno promišljamo o nečemu što bi moglo biti afirmativno. Nadam se da su pandemijske godine iza nas te da ćemo se sportu moći posvetiti u obimu kao što on to zaslužuje. – istaknuo je na otvaranju skupa državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH Tomislav Paljak te se osvrnuo na goruće pitanje satova tjelesnog odgoja u školama:
_1656593039.jpg)
„Činjenica je da će u konceptu cjelodnevne nastave obuhvat sati biti veći što će se odraziti na tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Krenut ćemo u eksperimentnu fazu cjelodnevne nastave u kojoj ćemo vidjeti koje su stvari dobre, a koje trebamo još nadograđivati. Želimo jednu proaktivnu razinu učeničkog bavljenja tjelesnom aktivnošću i vjerujem da smo blizu rješenja. Model je još u fazi izrade, a bit će uskoro i objavljen. Razmišljamo aktivno da svakako pojačamo tjelesnu aktivnost učenika, a tu je i šire uključivanje kineziologa u cijeli sustav i koncept.”
U narednim danima znanstvenici, nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture, treneri, odgojitelji, kineziterapeuti i učitelji primarnog zdravstvenog obrazovanja iznijet će svoja najnovija razmišljanja i iskustva te donijeti nove zaključke. Listu uglednih imena koja kreiraju novi pogled na potrebu kineziologije u svijetu profesionalnog sporta, rekreacije i obrazovanja predvodi predsjednik FIEPS Europe, doc. dr.sc. Dario Novak izlaže jednu od najaktualnijih tema „Quo vadis, tjelesna i zdravstvena kultura?” koja predstavlja vječito pitanje veće potrebe satova tjelesne aktivnosti u školama i njihovog nedostatnog provođenja. Tu je i dr. Biljana Popeska s makedonskog Goce Delcev Sveučilišta koja govori o suradnji kineziologa i učitelja razredne nastave u osnovnim školama.
Dr.sc. Krešimir Šamija, ravnatelj Uprave za sport Ministarstva turizma i sporta predstavlja sustav sporta u Republici Hrvatskoj, njegove izazove te potrebne promjene. Posebnu pažnju bez sumnje privlači aktualna tema prof. Andrijane Đumlan Cetin koja govori o učenicima s teškoćama u razvoju u našem sustavu obrazovanja te kineziološka tribina prof. Mirele Šunde „Nastava tjelesne i zdravstvene kulture nakon COVID-19 pandemije i pogled u budućnost”. Uz zanimljiva predavanja na 30. izdanju skupa Kineziologija u Europi održavaju se i brojne radionice poput nogometa i plesa te različiti sportski sadržaji.
„Glavna tema ovogodišnje konferencije je Kineziologija u Europi – izazovi i promjena koja je okupila gotovo 400 sudionika iz 15 zemalja Europe i svijeta. Unutar ove teme naši zaključci će se kretati u dva smjera. U procesu edukacije teži se povećanju fonda sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim školama dok se u području sporta teži boljem usklađivanju obaveza sportaša u procesu sportskog treninga i školskih obaveza u srednjim školama i na fakultetima.” – zaključio je predsjednik Hrvatskog kineziološkog saveza prof. dr. sc. Goran Leko.
