Čovjekov je najbolji prijatelj. Tijekom tisućljeća razvio se u vjernog čuvara, lovca, miljenika, pa i terapeuta. No, odakle je pas uopće stigao ovamo, u Europu i u Hrvatsku. Nova studija objavljena u uglednom znanstvenom časopisu Science pod nazivom Origins and genetic legacy of prehistoric dogs odgovara upravo na ta pitanja, piše Večernji list.
Psi su prva udomaćena životinjska vrsta, no malo se zna o njihovoj povijesti i do koje je razine Ekipa znanstvenika koja potpisuje ovaj rad sekvencirala je 27 drevnih psećih genoma te otkrila kako svi psi dijele zajedničko porijeklo, no ono je različito od današnjih vukova, s ograničenim utjecajem vučjih gena od udomaćivanja pasa, ali ipak značajnim protokom gena od psa do vuka.
– Prema rezultatima genetičkih istraživanja, najvjerojatnije da je direktni predak modernog psa danas izumrla populacija kasnoledenodobnog vuka. Moderni psi nisu se razvili iz iste loze roda Canis iz koje su nastali moderni vukovi što je pokazalo i ovo istraživanje, a sličnost između današnjih pasa i sivih vukova najvjerojatnije je posljedica njihova genetskog miješanja. Genetsko razdvajanje između tih dviju vrsta dogodilo se prije otprilike 27.000 i 40.000 tisuća godina, tj. netom prije ili tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma, kaže dr. sc. Mario Novak iz Instituta za antropologiju iz Zagreba.
Studija dokazuje kako današnji psi zapravo i nemaju puno vučjih gena, ako uopće, već je upravo obrnuto – vukovi imaju više psećih gena. Znanstvenici su identificirali genetske rođake drevnog i današnjeg psa među ni manje ni više nego sivim vukovima. Izgleda tako da je drevni pas imao više emocija prema vuku nego vuk prema njemu! Da psi imaju više vučjih gena, bili bi skloniji sivim vukovima, a to doista nisu.
– Sekvenciranjem drevnih genoma 27 pasa iz Europe, Bliskog istoka i Sibira od kojih su neki živjeli prije gotovo 11.000 godina otkriveno je da je u tom razdoblju, tj. neposredno nakon ledenog doba, već postojalo najmanje pet vrsta pasa različitog genetskog podrijetla. Iako europski psi koje danas poznajemo dolaze u čitavom nizu oblika i varijacija, oni genetski potječu od vrlo male skupine koja je nekada postojala, kaže dr. Novak.
Kako je pas stigao kod nas, gdje se nalaze prvi tragovi danas vjerne domaće životinje?
– Prema mojim saznanjima, najstariji do danas poznati ostaci modernog psa u Hrvatskoj zabilježeni su u ranoneolitičkom sloju na nalazištu Crno vrilo kraj Zadra. Koštani ostaci psa (fragment donje čeljusti i dva zuba) iz tog nalazišta stari su otprilike 7.500-8.000 godina
Cijeli članak pročitajte u Večernjem listu.
