Veliki planovi EU za Jadran ne mogu proći bez uvažavanja stajališta hrvatskih ribara, znanstvenika i stručnjaka, zaključak je konferencije “Plan za Jadran: Budućnost ribarstva u Hrvatskoj i EU” koja je održana u Zadru, u organizaciji Ladislava Ilčića, hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu i grupe Europskih konzervativaca i reformista. Na konferenciji su istaknuti neki novi prijedlozi, poput proširenja zaštićenog područja Jabučke kotline. Tom zaštitom su se brzo i značajno obnovile neke vrste. Eventualnim proširenjem zaštićenog područja na cijeli gospodarski pojas došlo bi do većeg mrijesta i razvoja riba, te bi ribe strujama došle bliže našoj obali, ribari bi štedjeli gorivo i hvatali veće i više ribe.
Konferencija je održana kroz dvije panel diskusije. U prvoj, o konkretnim nedostatcima postojećih europskih regulativa govorio je prof. dr. Alen Soldo, sa splitskog sveučilišta. Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo, pojasnio je situaciju u vezi ribljih stokova i ograničenja korištenja tradicionalnih ribolovnih alata.
Dr. Krstina Mišlov se referirala na potencijal ribarstva iz poduzetničke prizme, istaknuvši kako je hrvatsko ribarstvo na trećem mjestu izvoznika u sektoru hrane, no kako europske administrativne uredbe znatno ograničavaju daljnji razvoj. Franc Bogovič, eurozastupnik iz Slovenije, opisao je situaciju u slovenskom ribarstvu koje se suočava sa silaznim trendovima.
Predstavnik Europske komisije, Giacomo Chato Osio, istaknuo je kako preinaka GFCM uredbe podrazumijeva nastavak oporavljanja ribljih stokova. Mr. sc. Anita Gulam Lalić, savjetnica ECR grupe u odboru za ribarstvo EP-a, istaknula je kako je višegodišnji plan za malu plavu ribu najvažniji za budućnost ribarstva na Jadranu te izrazila zabrinutost što Europska komisija ne želi uskladiti svoje planove s Europskim parlamentom.
U drugom dijelu panela obratili su se Bert-Jan Ruissen, eurozastupnik iz Nizozemske, koji je pojasnio uspješni koncept burzi ribe u toj zemlji, zatim dipl. ing. Renata Barić (CROMARIS) na temu pozitivnih kretanja u hrvatskoj akvakulturi. Nadopunila ju je Ksenija Vukman (PP Ribnjaci Orahovica) pregledom stanja u kontinentalnoj Hrvatskoj.
O aktualnom pitanju ekološke zaštite Jadrana od morskog otpada govorio je dr. Pero Tutman, istraživač sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. U svom izlaganju je naglasio kao najopasnije čimbenike za ekološku održivost plastiku te medicinski otpad. Naveo je kako je more postalo smetlište, a ribari (koćari) nisu dio problema, već rješenja jer najviše uklanjanju ovaj otpad iz mora.Turistički ali i socijalno-odgojni aspekt rastućeg športskog ribolova približio je dr. Đuro Marinović, predsjednik Hrvatskog saveza za športski ribolov za moru,
Mr. sc. Irena Juhutka, načelnica Sektora za upravljanje EU fondovima u ribarstvu, istaknula je kako je RH izdvojila preko 350 milijuna eura za renoviranje i obnovu luka. Skup je zatvoren obraćanjem L. Ilčića koji je istaknuo važnost načela da se uvažava glas ribara, struke i znanstveno-istraživačke zajednice, te da regulative s europske razine budu u službi ribarske zajednice, a ne svrha sami sebima.
