O. Jeronim Adam Marin, OSB, prior benediktinskog samostana Sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu na otoku Pašmanu, novi je opat predsjednik Slavenske benediktinske kongregacije sv. Vojtjeha-Adalberta. Svečano misno slavlje s obredom blagoslova novog opata Marina u četvrtak u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Za vrijeme obreda nadbiskup Puljić uručio je opatu Marinu Pravilo Sv. Benedikta, prsten, štap i mitru.
U svijetu postoji 25 benediktinskih kongregacija i oko 8000 benediktinaca. Slavenska benediktinska kongregacija obuhvaća pet samostana: tri u Češkoj, jedan u Sloveniji i samostan na Ćokovcu, jedini muški benediktinski samostan u Hrvatskoj koji postoji od 1125. godine, gdje su benediktinci došli iz Biograda n/m, nakon što im je Venecija srušila matični samostan. U Češkoj djeluje nadopatija sv. Vojtjeha-Adalberta i Margarete u Pragu-Brevnovu, tri opatije: sv. Vaclava i Vencele u Broumovu, sv. Petra i Pavla u Rajhradu te Djevice Marije i sv. Jeronima u Pragu-Emauzy te dva priorata: sv. Ćirila i Metoda u Mariboru u Sloveniji i sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu u Hrvatskoj.
O. Jeronim rođen je 12. srpnja 1975. u Zadru. Monaške zavjete položio je na Ćokovcu 5. srpnja 2001. Priorom samostana na Ćokovcu imenovan je 3. siječnja 2010. Za svećenika je zaređen 20. studenog 2011. u katedrali sv. Stošije u Zadru. Za novog opata predstojnika Slavenske benediktinske kongregacije sv. Vojtjeha-Adalberta izabran je na Generalnom kapitulu u Benediktinskoj opatiji Brevnov u Pragu, 21. listopada 2021. godine. U službi opata koja se bira na mandat od šest godina naslijedio je opata Edmunda Wagenhofera.
O. Jeronim i dalje ostaje prior samostana sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu u kojem trenutno djeluje šest monaha. Na kraju mise prigodnu riječ prisutnima u katedrali sv. Stošije uputio je opat Marin.
– Natojat ću živjeti riječ staroga opata Benedikta koji je rekao da dobar opat svoje učenike treba poučavati svemu što je dobro i sveto, više djelom, nego riječju. Zahvaljujem monasima moje Kongregacije koji su me izabrali za svoga predsjednika. Još i sad, četiri mjeseca od toga izbora, čudim se njihovoj hrabrosti i vjeri, što su izabrali jednog od neiskusnijeg i mlađeg, da ih vodi. Vjerujem da će Bog blagosloviti tu njihovu hrabrost rekao je opat Marin.
Nadbiskup Puljić u propovijedi je podsjetio kako je sveti Benedikt utemeljitelj reda koji je zadužio povijest Europe i Hrvatske, osobito Zadra.
– U Europu prodiru novi barbarski narodi koji su pljačkom i osvajanjem tuđih krajeva rješavali svoje životne potrebe da prežive. Sveti Benedikt im je ponudio stabilnije rješenje: njih koji su osvajali tuđe krajeve, stvarali nerede i stalno ratovali, Benedikt je zamolio neka odlože mačeve, a kruh svagdanji neka zarađuju vlastitim rukama. „Moli i radi” postalo je prepoznatljivo geslo ovih Božjih radnika koji će pomalo „osvojiti barbare”, politi ih krsnom vodom i učiniti plemenitim članovima nove zajednice. U ondašnji svijet surovosti, ovaj Božji čovjek sa svojim monasima unosio je mir i duhovnost, pa ga je sveti Pavao VI. proglasio zaštitnikom Europe, rekao je nadbiskup Puljić.
Radost blagoslova opata izrazila je i č. m. Anastazija Čizmin, opatica zadarskog benediktinskog samostana sv. Marije čije su se koludrice rado odazvale pozivu o. Jeronima da dođu u katedralu.
