Hoće li se zvati Široka ulica ili Kalelarga, potpuno je nevažno u odnosu na to da se opjevana zadarska ulica pretvorila u opću opasnost jadnog izgleda i sadržaja.
Ovaj prizor snimljen je danas, a prodavačica iz trgovine preko puta, rekla je kako se činilo kao da je potres kada se odlomio dio konstrukcije.
I to izbačen u odnosu na konstrukciju zgrade u kolektivnoj svijesti Zadrana poznate kao Bagatova. Tadašnje poduzeće Vlado Bagat bio je investitor, a projektant Albert Albini.
– To je prva zgrada podignuta u poslijeratnoj obnovi Zadra, podsjetila nas je autorica knjige, povjesničarka umjetnosti dr. Antonija Mlikota.
Zgrada je rađena početkom 50-tih godina i odavno je došlo vrijeme za ulaganje u obnovu konstrukcije i fasade. Pokazale su to posljednje kiše koje su dovele do ove devastacije.
Korisnici tog prostora stavili su znak upozorenja za prolaznike. Fotografiju smo proslijedili nadležnima u gradskoj upravi, pitajući ih što su učinili po pitanju zaštite građana.
Odgovor unaprijed znamo: radi se o privatnom vlasništvu.
Takav odgovor dobivaju građani Zadar kada pitaju može li se i hoće li Grad Zadar upregnuti u obnovu fasada u gradskoj jezgri. Mnogi se sjećaju kako je Grad s 50 posto sufinancirao obnovu fasada u Gradu. Može li se takvo što pretvoriti u projekt za EU financiranje, pitao je jednom zgodom mlađi zadarski arhitekt koji je studirao u Veneciji. Svima je jasno koliko bi to promijenilo izgled Grada i podiglo vrijednost nekretninama.
U mnogima od njih Grad je suvlasnik, a u gradskom proračunu godinama su se skupljali novci od otkupa stanova. Oni su se trošili nenamjenski, da bi dio prikupljenih milijuna bio uložen u gradnju stanova za socijalu. Možda bi se ti novci mogli usmjeriti na uređenje fasada jer stanova je i tako previše u ovom gradu.
Jutros smo dobili odgovor iz gradske uprave:
Komunalno redarstvo je reagiralo postavljanjem zaštitnih ograda na javnoj površini te nalogom upravitelju zgrade da promptno osigura mjesto i izvrši sanaciju oštećenja.
