Dikljani su se digli na noge nakon rušenja stabala borova uz more, a fotografije prijašnjeg i sadašnjeg stanja kolaju društvenim mrežama.
Međutim, Dikljani s kojima smo razgovarali, ističu kako nitko više neće vratiti posječena stabla, ali s izdignutim stanjem svijesti treba upozoriti javnost kako se ubuduće ne bi dogodio ekocid na takav način.
Neki su i iskreno tužni nad takvom zbiljom, jer je to bila jedina prirodna plaža u Diklu na kojoj su se kupali. I ne mogu vjerovati kako je to napravljeno bez znanja zajednice kojoj su ti borovi dio kolektivne memorije o Diklu.
Činjenica je kako Zeleni u Zadru ne postoje kao oblik građanske aktivnosti i otpora.
Kada su arhitekti uređivali nagrađivani Grand Park hotela u Rovinju onda su nastojali sačuvati svako postojeće stablo u okruženju što su dogovarali s lokalnom zajednicom. Interesi su im bili isti – uređeno i obogaćeno zelenilo prostora otvorenog za domaće ljude kao i za uživanje gostiju hotela.
Što se događa u Diklu, izrazito turističkom ali neurbaniziranom dijelu Zadra?
– U MO Diklo dobili smo prigovore građana 19. travnja o sječi borova koji su obuhvatili i dio šetnice kao javne površine. Uputili smo taj prigovor prema Gradu Zadru kako bi komunalni redari izvršili nadzor, rekla nam je to predsjednica MO Martina Matešić.
Ona nam je rekla kako njih investitori nisu obavijestili o akciji rušenja borova, ali je naknadno gospođa Ćorić (supruga vlasnika Danka Ćorića, op.a), podrijetlom iz Dikla, najavila kako će tu doći novi nasadi, nakon čega je, prema njezinim riječima, javnost u Diklu podijeljena. Predsjednica MO podsjeća i kako je dio borova stradao u posljednjem nevremenu te su preostali bili opasnost za prolaznike. Sada više nema niti jednog.
“U svezi stabala na Krešimirovoj obali neposredno po prijavi na lokaciju (Gredelj) su izašli djelatnici komunalnog redarstva te u roku odmah utvrđeno proslijedili na nadležno postupanje inspektoru Ministarstva mora prometa i infrastrukture i Državnom inspektoratu, informacija je koju nam je proslijedio pročelnik Robertino Dujela, a koja samo znači “brigo moja, pređi na drugoga”.
Ti tereni nekadašnjeg Gredelja u stečaju, iako su dobile novog vlasnika, u katastru su upisano kao oranica. Granice pomorskog dobra nisu ustanovljene iako je navodno iz Grada prema Ministarstvu mora davno upućen zahtjev da se definiraju u tom priobalju.
Osobito zato što je za obalni pojas Dikla još 2014. godine usvojen tada Detaljni, sada Urbanistički plan uređenja obalnog pojasa Diklo. Njega nam je protumačio jedan od autora iz arhitektonskog ureda RENE – arhitekt Bogdan Marov.
– Taj trokut je ostavljen kao zelena površina. Zatečeno zelenilo treba obnavljati i održavati, istaknuo je Marov obavezu iz Urbanističkog plana uređenja. U njemu je ostao i pojas za parkiralište uz Obalu Petra Krešimira IV kada dođe do njezinog širenja, dodao je pročelnik za prostorno uređenje i graditeljstvo, Darko Kasap.
Jesu li gradske vlasti dobile najavu o investiciji u tu turističku zonu, na to pitanje u Odjelu za graditeljstvo kažu da nemaju nikakvih saznanja. Sada je to raščerupano područje na mjestu koje je bilo najšumovitije i očito je da se priprema gradilište.
Zagrebačka tvrtka Mobilnet, u vlasništvu Danka Ćorića, prije šest godina kupila je nekretnine Gredelja u stečaju. Uz odmaralište na površini od 5439 m2, koje je posječeno, to su još i tri parcele od tri tisuće metara četvornih, koje se nalaze uz more ispod Krešimirove obale.
