Cromaris je uzgojio i na tržište izbacio gofa te jedini na svijetu uzgaja zubatca. Velika je to vijest ne samo zato što je se radi o zadarskoj firmi koja ima preko 500 zaposlenih, već je to veliko postignuću europske marikulture u kojoj se potvrđuje kontiunitet ” domaće pameti, iskustva i novih tehnologija”.
– Prvenstveno je to timski rad u Cromarisu, ističe dipl. ing.agronomije Renata Barić, rukovoditelj istraživanja i razvoja. Imala sam sreće da mi je to, iznimno kreativno mjesto ponuđeno 2011. godine kad je Cromaris odlučio osnovati odjel Istraživanja i razvoja, rekla nam je to u razgovoru povodom uzgoja najnovijih vrsta riba u Cromarisu.
Ona je kao mladi tehnolog pratila prve podvige uzgoja brancina i orade u Cenmaru, a sudjelovala je u Cromarisu u uzgoju kornatske hame, autohtone ribe koja je na ovom području bila u izumiranju.
– Htjeli smo se okušati u uzgoj hame jer se radi o vrsti koja je sve rijeđa u Jadranskom moru ujedno je i i brzorastućoj ribi koja ima veliku iskoristljivost (što je važno za kupce i tržište). Mlađ smo kupili u Francuskoj. U početnim uzgojima hama nije dala očekivane rezulate, te smo odlučili postaviti pokus uz pomoć dr.sci Lava Bavčevića, koji je pokazao da je slabije preživljavanje i sporiji rast nutritivni nedostatak. Ovo nas je ponukalo na razvoj vlastite recepture, koja će zadovoljiti specifične prehrambene potrebe hame. Bio je to veliki iskorak u Cromarisu koji je počeo razvijati hranu za uzgoj ribe kojoj se tim podigla razina preživljavanja. Ona se nažalost proizvodi u Francuskoj, Grčoj i Italiji jer u Hrvatskoj ne postoje pogoni riblje hrane. Našu zaštićenu recepturu i s ugovorom o tajnosti, mi strogo i redovno kontroliramo, navodi dipl. ing. Barić koja je presudni faktor uzgoja novih vrsta.
Uzgoj zubatca, “kralja ribe”, počeo je još u Cenmaru, kada je bilo važno doći do matičnog jata i djelomično upoznati ćud te zahtjevne ribe, podsjeća naša sugovornica.
– S proizvodnjom se nastavilo 2011. godine, kada se radilo na uzgoju zubatca nekoliko godina. Paraleno s rekonstrukcijom mrijestilišta u Ninu, počeli smo s istraživanjem na hrani za zubatca. Iskorak je napravljen kada smo proizveli veću količinu riblje mlađi i 2019. godine smo odlučili preći na uzgoj zubatca, ispričala je voditeljica istraživačog tima od 30-tak stručnjaka.
Ranata Barić nam je približila narav kralja ribe, kojeg kaže, ne zovu tako uzaludno.
– Jedan od nezaboravnih trenutaka je bio kad je kolegica Zdenka Vidov u 16. tjednu snimila prvi zub u razvojnom procesu. Svi mi, a osobito veterinarski tim na čijem je čelu bila Slavica Čolak, pratili smo sa strepnjom razvoj zubatca kad je mlađ polovicom 2019 godine preseljena u kaveze u Lamjani. Zubatac je veliki predator, bori se za hranu,prostor i sklon je kanibalizmu. U davnim početcima imali smo niska preživljavanja, a sada smo došli na preživljavanja preko 50 posto. Postigli smo to zahvaljujući hrani koju smo napravili za zubatca. U tom koraku veliki doprinos dala je Silvia Križanac voditeljica tima za razvoj hrana. Zubatac se smiri i gubi napadački instinkt tek kada je nahranjen, otkrila nam je voditeljica razvoja. Multidisciplinarni tim zaslužan je za taj rizičan i kompleksan posao uzgoja novih vrsta.
Pitali smo ing. Barić za razliku između uzgojenog i divljeg zubatca?
– Ne znam tko bi prepoznao divljeg od uzgojenog zubatca, kada se stavi na “pijat”, odgovor je uz izvanredne reakcije koje Cromaris dobiva s izvoznog tržišta.
Kako za zaubatca tako i za gofa, koji je posve drugačiji u svojoj naravi, kako nam prenosi Renata Barić.
– Gof je puno mirniji i pokazuje veliku znatiželju. Kada smo mlađ stavili u kavez, a to se po preporuci naših tehnologa radi u sumrak da se ne prestraše, on je odmah tražio hranu. Oni su svoje pojeli i otplivali dalje. Bila je to, prema riječima ing. Barić iznimno brza prilagodba u odnosu na druge ribe.
Kakve su kvalitete i vrijednosti uzgojeni gof i zubataca, pokazat će i rezultati analize koji su iz Cromarisa poslani u International Taste Institute u Bruxellesu.
