Iz zadarskog MOSTA poslali su priopćenje kojim, kako navode, “žele potaknuti razvijanje svijesti o važnosti zelenih površina s ciljem podizanja sveukupne kvalitete života Zadrana.
Priopćenje kojeg potpisuje gradski vijećnik MOSTA, Mladen Malta, prenosimo u cijelosti:
Na mrežnim stranicama gradske uprave kočopere se sa sudjelovanjem u projektima Urban Green Belts (Urbani zeleni pojasevi) i Grow green (Rasti zeleno). Njihova svrha bi bila omogućiti održivo upravljanje gradskim zelenim površinama s ciljem stvaranja zdravijeg i ugodnijeg okruženja. Kao jedan od rezultata bila je predviđena uspostava Zelenog katastra i u gradu Zadru. On je doista i uspostavljen u obliku u kojem jest, a nalazi se na web stranici gradske tvrtke Nasadi. Ona je ranije izradila katastar za zapadni dio grada, a početkom ove godine izrađen je i njegov dio za Arbanase.
Po ovom pitanju zadarska gradska uprava mogla bi se usuditi pohvaliti kako su njezini uspjesi čak zabilježeni i u Priručniku za pametno i inovativno upravljanje zelenim površinama u izdanju Europskog fonda za regionalni razvoj. Nadalje, u okviru projekta Urban Green Belt utvrđeno je da Zadranima na raspolaganju stoje velike količine urbane zelene površine unutar grada, ni manje ni više nego 114 m² po stanovniku. Ipak, sramežljivo se ističe da unatoč njihovoj zadovoljavajućoj količini, one nisu ravnomjerno raspoređene unutar granica grada Zadra. Kada bi to bila istina, Zadar bi bio uz bok Beču, gradu s najviše zelenila u Europi sa 120 m² per capita. Očito je da to, ipak, ima veze s administrativnim obuhvatom našeg grada, a ne sa stvarnim stanjem zadarskog zelenila.
Iz prethodno navedenog dalo bi se zaključiti kako gradska vlast doista i brine o zadarskom zelenilu. Međutim, zbilja je drugačija. U Zadru niče samo beton, a zelene površine i drveće nestaju.
Zato u Mostu postavljamo pitanje: koliko je Zadar zelen?
Istina je da se u Zadru posvuda betonira, a drveću se ne piše dobro, jer je omiljeni alat gradske vlasti motorna pila. Zato i postoji velika vjerojatnost da će se ostvariti njihove prijetnje kako će u Katastru zelenila grada Zadra biti uvedena baš sva preostala stabla.
Zadrani su u deficitu javnih zelenih površina u odnosu na stanovnike drugih gradova na jadranskoj obali. Naime, Europska komisija kao donju granicu preporučuje 20 m2 po glavi stanovnika zelenih površina, a prema izračunu dr.sc. Darka Znaora koji se temelji na podatcima Državnog zavoda za statistiku, Zadar ima 10 m2 zelenila per capita. U javnim zelenim površinama više uživaju u većini hrvatskih gradova, pa tako u Splitu po glavi stanovnika dolazi 12 kvadrata javnih zelenih površina, u Rijeci 18, a u Puli čak 35 kvadrata.
Žalosno je da smo sve zelene površine naslijedili i to uglavnom iz razdoblja austrijske uprave, a da u novije doba nije podignut niti jedan park (inače su austrijski gradovi najbogatiji zelenilom u Europi). Zato se i ne treba čuditi što raspolažemo tek s polovicom od minimuma preporučenih zelenih površina. Kako skrbi o zelenim površinama gradska vlast je pokazala na primjeru Perivoja kraljice Jelene, koji je upravo i podignut za vrijeme austrijske uprave. Naime, tamo se zelene površine uzurpiraju i umjesto drveća imamo terasu Ledane. To zelenilo građanima više nije dostupno, odnosno jest, ali samo uz plaćanje.
Prema dokumentu Europske unije pod nazivom Assessing access to green areas in Europe s cities (Procjena pristupa zelenim površinama u europskim gradovima) zelene površine u gradovima poput drvoreda, perivoja, parkova, arboretuma, vrtova, itd., ispunjavaju razne svrhe, od ekoloških vrijednosti do rekreacijskih funkcija. One, također, pružaju estetsku vrijednost i igraju ulogu u promicanju javnog zdravlja. Općenito, ta područja doprinose boljoj kvaliteti života stanovnika. To bi tako trebalo biti i u Zadru.
Zato u Mostu smatramo da praćenje stanja zelenih površina te poduzimanja mjera za njihovim povećanjem mora biti u fokusu našeg interesa. S obzirom da se grad svakodnevno razvija, nove javne zelene površine moraju biti naš imperativ, a ne da se koristi svaka prilika za sječu stabala i uništavanje zadarskog zelenila. Za početak bi se trebali potruditi da barem dosegnemo donju granicu zelenih površina koju preporučuje Europska komisija.
U Mostu smatramo da bi svi Zadrani bili sretniji kada bi naš grad postao zeleniji.
