Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić nije dopustio da ispostava Lučke kapetanije ode u Senj suludom odlukom resornog ministarstva. Gradonačelnik Zadra Branko Dukić, kada smo pitali ministra mora zbog čega je dopustio da gradska luka ostane bez lučke vlasti i zatvori povijesni prostor Male kapetanije, nije ni okom trepnuo.
Za njega to uopće nije pitanje pomorske tradicije i očuvanja državne službe u gradskom središtu koje su sve redom pale rafalom nečijih interesa. Gradske vlasti pri tome su kumovale odlasku “socijalnog” i FINE u privatni stambeno-poslovni kompleks pod firmom parkirališta. A zapravo je Poluotok jedina parkirališna zona u koju se može doći autom. Vidjet će motorizirani građani gdje će parkirati kada budu trebali ići u Mirovinski, Zdravstveni ili FINU uz Murvičku.
Ista ta gradska vlast već godinama priča a nije bila u stanju doći do sretnog završetka bajke o gradskoj garaži.
Gradske vlasti zapravo nemaju nikakvu viziju revitalizacije gradske jezgre. Oni su aktivno sudjelovali u pustošenju gradske povijesne jezgre koja bi trebala postati filmska kulisa za turiste, jedan veliki apart – hotel kako su to nekad zagovarali zadarski turistički stručnjaci na poziciji moći. U tome svoje prste ima i županijska vlast koja je dala suglasnost nekim tamo menadžerima (sada ministru) Mirovinskog fonda i HZZO-a da kupe novi prostor jer im se ne isplati obnavljati postojeću zgradu koja je u poslijeratnoj obnovi namjenski građena.
I kao takva ostat će zgrada duhova jer Zadar nije grad u koji hrle investitori novih hotela o kojima su gradske vlasti godinama sanjale. Dokaz tome je jedini i posljednji slučaj Maraska.
Je li realno očekivati da će netko kupiti od Države zgradu ili lokaciju u kojoj je od samog početka sjedište Županije da bi ta služba iselila na Voštarnicu. Za sada je to znanstvena fantastika kao i nekoliko neuspjelih natječaja za Ravnice.
I tako svi sele iz Grada jer čiji je to grad. Građani nemaju pravo na Grad. Imaju samo turisti. Pohvala ludosti, davno je rekao Erazmo Roterdamski.
Jedna od takvih koja nam je bila povod podsjećanja na Grad, kronična je namjera da se zatvori ljekarna na Četiri kantuna. Ravnatelj Ljekarne Zadar rado želi sudjelovati u zadarskim trendovima – odlaze svi pa idemo i mi, tražeći u koroni opravdanje za svoj poslovni potez.
Ako je promet svima pao, zatvaranje najstarije povijesne apoteke, neće spasiti poslovanje Ljekarne Zadar u odnosu na dugove veledrogerijama. Prihodi u toj županijskoj ustanovi nisu ogledalo njezinog vođenja. Ljekarna Varoš nalazi se u gradskom prostoru, pa ako je Čolaku o glavu neka dogovori s Dukićem, koji će kao liječnik – humanist to razumijeti, smanjenje ili oslobađanje od najma dok se promet ne vrati u normalu.
Parkiranje prije, a korona sada, samo su skuža, kada se javni interes podređuje nečijim (ne)sposobnostima da vidi što se nalazi iza zatvorenih vrata. Njih je i tako najlakše zatvoriti.
