Gospodarska analiza hrvatskih županija koju je izradila Hrvatska gospodarska komora pokazuje da po praktički svim ekonomskim parametrima i dalje postoji veliki nesrazmjer razvijenosti Zagreba i obale naspram kontinentalnih krajeva.
„Prema posljednjim podacima iz 2017. godine, daleko najveći BDP od svih hrvatskih županija imao je Grad Zagreb sa 125 milijardi kuna, dok je na začelju Ličko-senjska županija s BDP-om od 3,1 milijarde. Najdinamičniji rast BDP-a ostvaren je u tri županije Jadranske Hrvatske, i to Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, što se u najvećoj mjeri može pripisati dobrim turističkim ostvarenjima. S druge strane, pet slavonskih županija zajedno s Ličko-senjskom činile su tek 12,3 posto nacionalnog BDP-a, što je pad u odnosu na 2014. kada je taj postotak iznosio 12,7 posto”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako se ubuduće moramo fokusirati na balansiranje gospodarskog razvoja u čemu nam od velike pomoći mogu biti europska sredstva.
Ako gledamo BDP po stanovniku, vidimo da je Grad Zagreb u 2017. bio 1,75 puta razvijeniji od prosjeka Hrvatske, dok se najnerazvijenija Virovitičko-podravska županija nalazila na 54,2 posto tog prosjeka. Drugim riječima, najrazvijenija je regija bila gospodarski 3,2 puta jača od najnerazvijenije.
Zagrebačko gospodarstvo rijetki mogu pratiti i ima velik utjecaj prosjek države. Stoga su, uz Grad Zagreb, tek tri županije u 2017. bile razvijenije od prosjeka Hrvatske (Istarska županija, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija), dok se preostalih 17 nalazilo ispod tog prosjeka. I po ovom parametru dolazi do izražaja niska razina razvijenosti jedne cijele šire regije, odnosno Slavonije. Naime, čak četiri od pet slavonskih županija nalaze se na razini ispod 60 posto prosječne razine razvijenosti RH i zauzimaju četiri posljednja mjesta na ljestvici razvijenosti županija.
Po pitanju strukture gospodarstva, odnosno bruto dodane vrijednosti (BDV), kontinentalne županije je obilježavala vodeća pozicija prerađivačke industrije u strukturi BDV-a s udjelom od 17,3 posto, neznatno višim nego na razini EU, a na drugom je mjestu bila trgovina na veliko i malo s udjelom u BDV-u od 13,2 posto. U Jadranskim županijama je vodeću poziciju u strukturi BDV-a istodobno zauzimalo pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane s udjelom od čak 15,1 posto, dok je na drugoj poziciji bilo poslovanje nekretninama s 12,9 posto.
Različiti pokazatelji poslovanja opet upućuju na velike razlike među županijama. Tako je 2019. u Gradu zagrebu bilo koncentrirano 33,5 posto ukupnog broja poduzetnika, 38,4 posto ukupnog broja zaposlenih i čak 50 posto ostvarenih ukupnih prihoda, dok su poduzetnici iz Ličko-senjske i Požeško-slavonske županije činili manje od jedan posto ukupnog broja poduzetnika, a njihovi su prihodi činili tek 0,3 posto, odnosno 0,6 posto ukupnih prihoda svih poduzetnika. Prihodi su najviše rasli u Šibensko-kninskoj županiji, pri čemu su bila čak 21,3 posto veći nego u 2018. godini, neto dobit je najviše povećana u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji (za čak 75,5 posto, odnosno 65,0 posto), dok je broj zaposlenih kod poduzetnika koji su predali izvještaje za 2019. najviše povećan u Vukovarsko-srijemskoj županiji i to za 12,9 posto. Najveću ekonomičnost poslovanja, koja prikazuje odnos ostvarenih prihoda i rashoda istodobno su imale Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija, a najveću vrijednost prihoda ostvarenih na inozemnom tržištu u odnosu na ukupne prihode imale su Varaždinska, Vukovarsko-srijemska te Međimurska županija.
Što se tržišta rada tiče, u 2019. godini broj osiguranika porastao je na 1,55 milijuna na razini zemlje, i to istom stopom (2,3 posto) kao i prethodne godine. Godišnji je rast zabilježen kod svih županija, a najveći u Dubrovačko-neretvanskoj (4,7 posto), Zagrebačkoj (3,8 posto) i Zadarskoj županiji (3,6 posto). U svim županijama broj osiguranika mirovinskog osiguranja kontinuirano raste posljednjih pet godina osim u Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje oporavak traje posljednje tri godine te Krapinsko-zagorskoj županiji gdje oporavak traje šest godina. U posljednje je tri godine najveći relativni rast zabilježen u Zagrebačkoj (12,4 posto), Zadarskoj (12,1 posto) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (12,0 posto). S druge strane, broj nezaposlenih (128.000 na razini Hrvatske) je nastavio padati, ali manjom dinamikom nego prethodne dvije godine. U 2019. godini godišnje stope pada broja nezaposlenih usporile su u svim županijama osim u Vukovarsko-srijemskoj gdje je zabilježen tek mali porast dinamike (za 0,3 postotna boda). Najveće je usporenje pada zabilježeno u Međimurskoj županiji (za 17,2 postotna boda), no to je županija u kojoj je stopa nezaposlenosti među najnižima (u 2019. godini četvrta najniža).
I strane investicije koncentrirane su u Zagrebu i na obali. Tako je i u 2019. godini od ukupnu 1,22 milijarde direktnih stranih ulaganja najviša vrijednost ostvarena u Gradu Zagrebu (oko petine od ukupnih ulaganja u RH), iako je ona bila 56 posto niža nego godinu prije. Unatoč tom padu, ukupna je vrijednost inozemnih izravnih ulaganja na razini RH bila viša (za 18,9 posto) u odnosu na prethodnu godinu. Razlog su tome veća ulaganja kod većine županija (samo u osam je zabilježen pad) te činjenica da je negativna vrijednost ulaganja zabilježena samo kod dvije županije (Karlovačke i Ličko-senjske).
