Mir, spokoj i rutinu naroda otoka Vrgade uzbunio je prostorno-planski manevar prekomorske općinske vlasti i mnogima pobudio sumnju da se zasad nepoznatom zainteresiranom investitoru pripremom dokumentacije utabava put za izgradnju velebne nautičke marine usred maloga mista, u plitkoj centralnoj uvali u koju pristaje brodska linija, a otočki živalj drži brodice privezane uz male kamene rive, piše portal Tris. Nautičare u svojoj luci Vrgadini ne žele, naročito ne bez da ih je itko o takvim razvojnim planovima išta pitao, osim što im je ljetos po kolovoškom zvizdanu na uvid i javnu raspravu podastrt Prijedlog Urbanističkog plana uređenja obalnog pojasa uvale Vrgada. Na taj dokument koji predviđa dramatičnu promjenu pitoreskne vizure malog otočkog mista betonizacijom dvjestotinjak vezova i prateće lučke infrastrukture, uložili su niz primjedbi na koje pakoštanske općinske vlasti tek trebaju sročiti mnoge odgovore.
– To je bezveze. Ja ne znan kome je to palo napamet. A palo je napamet nekome ko oće pare. Znači ovako. Prije pedeset godina ja sam ode bi predsjednik Mjesne zajednice. Ima san dvadesetak godina. I od tada do dan danas postoji projekt lukobrana. Ovo novo pristanište su prije koju godinu napravili dobro. Triba nam još lukobran. Šta će nami marina, jedrilice i te stvari? Kuda će cirkulirati more? Mislim, briga mene, nek radu. Ja ću pojti Bogu za kurira, ali ova omladina, mladi, moji unuci, oni tribaju ode ostati – priča sedamdesetogodišnji Vrgadin na molu u otočkoj Luci, rezigniran vlastitom nemoći da išta promijeni u tzv. razvojnim planovima Općine Pakoštane na prekomorskom im teritoriju.
Planiranu betonizaciju uvale općinari su opravdali potrebom proširenja luke i povećanjem njenog kapaciteta te broja dnevnih linija, a sve kako bi se, obrazlažu u prostorno-planskoj dokumentaciji, stvorili uvjeti za naseljavanje otoka novim mladim stanovništvom, uz dnevne migracije na kopno radi posla i školovanja. U plitkoj uvali, okrenutoj sjeveroistoku i izloženoj vjetrovima buri i levantu, zatekli su i u podacima o prostoru zapisali postojanje više manjih molova s komunalnim vezovima te prije šest godina izgrađen, sedamdesetak metara dug lukobran s pristaništem linijskog broda.
U plan uređenja dali su sada ucrtati luku otvorenu za javni promet, kapaciteta do 200 vezova, za prihvat plovila u javnom pomorskom prijevozu, onih za privremeni prijevoz putnika, jahti i drugih plovila u nautičkom turizmu, te ribarskih i teretnih. U budućoj velebnoj luci na malom škoju bez automobila i cestovne infrastrukture na kojem stalno živi dvjestotinjak ljudi u planu je i manji trajektni vez sa pripadajućim parkiralištem, kapaciteta desetak parkirališnih mjesta.
– Imajte u vidu da ljudi žive na Vrgadi jer je priroda koliko-toliko očuvana pa je život ugodniji nego u urbanoj sredini. Kada se ta okolnost jednom uništi, a s realizacijom ovog skandaloznog plana će se upravo to dogoditi, to će humani život na Vrgadi prestati. Postojat će samo inspektori koji će trebati naplatiti vezove turistima s jahti – napisano je u jednoj od primjedbi koje je stotinjak stanovnika i vlasnika nekretnina sa otoka iznijelo ljetos u javnoj raspravi na predloženi UPU obalnog pojasa uvale Vrgada, a u kojoj se konkretno ukazuje da plan predviđa izmjenu morske obale u dvije trećine obuhvaćene duljine i da postoji dramatičan utjecaj na koloniju plemenite periske (Pinna nobilis), trenutno najugroženije školjke na Jadranu, koju bi trebalo preseliti na drugu lokaciju izvan zone mogućeg utjecaja.
– Javna rasprava je završena. U tijeku je izrada izvješća sa javne rasprave koje će biti javno objavljeno na web stranici Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te na web stranici Općine Pakoštane. Prije donošenja predmetnog plana odgovori na primjedbe koje nisu prihvaćene biti će dostavljene podnositeljima. Općina Pakoštane ne misli odustati od izrade plana čija je obveza izrade određena Prostornim planom uređenja Općine Pakoštane – kaže pakoštanska pročelnica Marijana Došen.
Zainteresirani mještani i vlasnici nekretnina čekaju poteze Općine Pakoštane koja je na svom prekomorskom teritoriju isplanirala uređenje i komercijalizaciju središnje uvale u neplanskii izgrađenom slikovitom naselju koje vapi za rješavanjem mnogih komunalnih problema. Na škoju na kojem stalno živi dvjestotinjak ljudi, a razina dnevnog uzbuđenja mjeri dolascima i odlascima brodske linije nadaju se da im nautički turizam neće uzdrmati mir, spokoj i rutinu.
