Dalmatinski pršut tvrtke Smjeli iz Dugopolja šampion je 6. Dana hrvatskog pršuta, koji se danas i sutra održavaju u Zadru. Zlatne plakete odvojili su dalmatinski pršuti tvrtki Kuline Nova Sela, Mesne industrije Pivac, Opskrbe Trade Barić, Pršuta Voštane, istarski pršuti Pisnium i Dujmović, drniški pršut BEL-CRO Trade i Delicija Maran te krčki pršut Mesnice Market Žužić, odnosno svi izvorni hrvatski pršuti prijavljeni na smotru, što znači da nije bilo srebrnih i brončanih plaketa. To dovoljno govori o kvaliteti proizvoda koji su ove godine analizirani.
Treba naglasiti kako su u konkurenciji bili samo pršuti s certificiranim porijeklom – krčki, dalmatinski, drniški i istarski. Krčki se suši na buri, bez dima i s kožom, istarski također na buri, bez dima i bez kože, dok se dalmatinski i drniški suše s kožom i dime.
Što se tiče ove godine, pršutari su se zajedno s drugim gospodarskim granama našli u velikom problemu, jer nisu uspjeli prodati ono što su proizveli od prošle zime.
– Prošle sezona soljenja krenula je s epidemijom svinjske kuge, zbog čega je za oko 30 posto rasla cijena svinjskog mesa. Kad je to trebalo kompenzirati prodajom došao je COVID-19 i naglo smanjio prodaju, za još 30 posto. U pršutanama su ostali visjeti pršuti, a s njima i priličan kapital uložen u njih. Proizvođači nisu dobili sredstva za sirovinu pa postoji realna opasnost da jednom kada se tržište oporavi na njemu ne bude izvornog pršuta. Većinom je riječ o obiteljskim tvrtkama, u ruralnim krajevima koja su već opustošena, pa je bitno da se brzo reagira i pomogne proizvođačima, rekao je predjsednik klastera Hrvatski pršut Darko Markotić.
Istaknuto je kako je u proteklim godinama napravljen veliki pomak u prelasku na domaću sirovinu, pa je umjesto nekadašnjih 5 posto sada preko 70 posto buteva u domaćim pršutima domaćeg porijekla. Autohtoni hrvatski pršut je kvalitetom neusporediv sa španjolskim ili talijanskim pršutom i nije mu problem pronaći kupce čak ni po većoj cijeni. Problem je količina, jer se na tržište EU ili Kine ne može izaći s količinom koja se sada proizvede. Napravljeni su pomaci i u tom smjeru, te je ove godine otvorena pršutana s kapacitetom od pola milijuna komada.
Pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Barać rekao je da država donosi niz mjera za zaštitu radnih mjesta u ovom sektoru, a najnovija mjera odnosit će se na nepovratnu potporu do 80 tisuća eura za proizvođače pršuta pogođene poslovnim zastojem prouzročenim koronavirusom, dok je župan Božidar Longin pohvalio sve autohtone proizvođače ovog “mitskog jela”.
– Ono što našem pršutu daje posebnost svakako je i kvalitetno meso, i kvalitetna morska sol, ali i onaj „sastojak” koji je baš ovdje drugačiji no drugdje – kraljica vjetrova, bura. U Zadarskoj županiji proizvođači godišnje proizvedu oko 30.000 pršuta, a još oko 10.000 nastane u kućnoj radinosti. Registriranih proizvođača imamo šest, a pršut ima i oznaku zemljopisnog porijekla što dokazuje i njegovu kvalitetu, ali i kvalitetu sirovine. Godišnje pojedemo oko 700 tisuća komada pršuta. Nažalost, proizvedemo ih upola manje iz čega je jasno da je izvoz naših pršuta vrlo slab. Stoga nam je zajednička zadaća, a Klaster to vrlo intenzivno čini za što zaslužuje svaku pohvalu, podići svijest i vrijednosti ovog zaštićenog proizvoda, ali i potaknuti proizvodnju, rekao je Longin.
Za razvoj pršutarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj posebno priznanje dodijeljeno je Pašku Šimurini iz Posedarja, jednom je od pionira hrvatskog pršutarstva i komercijalne proizvodnje pršuta kojoj se posvećuje ranih devedesetih s obitelji, nakon intenzivnog rada u sklopu PZ Posedarja. U njegovo ime priznanje je preuzeo njegov sin, također poznati proizvođač pršuta Drago Šimurina. Isto je dodijeljeno i Niki Taru, jednom od osnivača Udruge proizvođača drniškog pršuta.
Po završetku dodjele priznanja vlasnik šampionskog pršuta Vlado Prančić demonstirao je njegovo narezivanje, a pršutom su počašćeni svi uzvanici. Susret je nastavljen radionicama i demonstracijama, dok će sutra pršutari svoje proizvode predstaviti na Trgu Petra Zoranića.
