Ustavnom sudu stigla je još jedna tužba iz zadarskog zatvora. Ovaj put slobodu je zatražio bugarski duo u dobi od 19 i 20 godina.
Vjeruje se kako su mladić i djevojka tijekom rujna i listopada na području grada Rijeke, Zagreba i Zadra počinili ukupno 14 kaznenih djela imovinskog karaktera, a uhićeni su neposredno nakon počinjenja posljednje krađe u nizu – provale u stan u središtu Zadra.
Sredinom veljače Općinski sud u Zadru donio je nepravomoćnu presudu kojom su osuđeni na kaznu zatvora od deset mjeseci, a istražni zatvor im je produljen istražni zatvor do pravomoćnosti presude.
Okrivljenici su priznali krivnju, no zatvor im “ne odgovara”. U ustavnoj tužbi ističu da su sudovi pogrešno utvrdili činjenično stanje, da nisu dostatno obrazložili svoje odluke, da su povrijedili načelo razmjernosti jer nisu vodili računa o tome da se radi o mlađim punoljetnicima koji do sada nisu bili osuđivani, da su u istražnom zatvoru već pet mjeseci, što je gotovo polovina kazne na koju su nepravomoćno osuđeni, i to, prema njihovom viđenju, za kazneno djelo kojim je prouzročena beznačajna šteta zanemarive vrijednosti od oko 2.000,00 kuna. Među ostalim navode i da su se na sjednici optužnog vijeća i na raspravi 11. veljače ispričali i iskreno pokajali za kazneno djelo koje su učinili.
Sve je ove prigovore odbio Ustavni sud koji je utvrdio kako su zadarski sudovi donijeli dobru odluku kada su ih zadržali u istražnom zatvoru.
– Ustavni sud utvrđuje da je zaključak sudova o postojanju iteracijske opasnosti u odnosu na podnositelje utemeljen na okolnostima da su počinitelji mlađe punoljetne osobe bez stalnih primanja i imovine, a koji su kazneno djelo za koje ih se tereti počinili upravo radi stjecanja imovinske koristi i sredstava za život. Sudovi su se također oslonili i na podatke o kriminalnim aktivnostima podnositelja na području Rijeke koje su podnositelji sami dali u svojim obranama, pa bez obzira na to što se oni za te kriminalne aktivnosti koje su priznali za sada ne terete, ta saznanja bila su važan čimbenik s aspekta procjene rizika ponavljanja njihove kriminalne aktivnosti, navodi se među ostalim u zaključku Ustavnog suda.
