Dok plastika zatrpava zagrebačke kontejnere, ali i plaže širom svijeta i pravog odgovora jednostavno nema, u zagrebačkom Učeničkom domu Ivana Mažuranića nisu čekali rješenje odozgora nego su se dali u akciju. Odgajatelji su zajedno s učenicima izradili strojeve za mljevenje i topljenje plastike, javlja H-Alter.
“Motivirala nas je frustracija plastikom. Papir i organski otpad smo riješili na razini doma, no prije godinu dana još nismo dobili žute vreće za odvajanje plastike i razmišljali smo što učiniti s plastikom koja se koristi u domu ili je učenici donesu izvana. Pronašli smo tako na internetu projekt Precious Plastic preko kojega se mogu besplatno skinuti nacrti za strojeve. Pokazalo se da to i nije tako teško”, kaže Ivana Šepetavec, odgajateljica iz Doma i uz kolegu Petra Ćurka, voditeljica projekta Precious Plastic Mažuranac.
Strojeve – drobilicu i injektor za plastiku – su izradili od stvari koje su pronašli na domskom tavanu, primjerice okvira starog kreveta, i materijala koje su pronašli na reciklažnom dvorištu. Kako imaju učenike iz nekoliko zagrebačkih tehničkih škola, njima je i sama izrada bila iznimno zanimljiva. Žele napraviti i “extruder”, stroj koji spušta plastične niti od kojih se može raditi nakit, plesti košare i slično, što je pak zanimljivo domskim učenicima i učenicama iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.
“Krajnja ideja je izbaciti plastiku iz upotrebe. Radimo na tome promocijom i unutar Doma i izvan. No, dok ne dođemo do toga, želimo od te plastike koju trošimo raditi nešto korisno, Postavljamo si male ciljeve jer provedba ovisi i o financijama. Prijavljivali smo projekt na natječaje, ali nismo nigdje dobili sredstva, no dobili smo više sponzora”, ističe Šepetavec.
Strojeve su prošloga tjedna prezentirali u Zadru u sklopu akcije čišćenja plaže “Očistimo Karmu!” u organizaciji Eko-Zadra. “Radili smo privjeske za ključeve u obliku puzzli i reciklažnog trokuta. To su kalupi koje zasad imamo. Pokušali smo napraviti kalupe za izradu vilica, žliceva i noževa, ali na tome još radimo. Izrađivati bi se moglo svašta, od raznog posuđa do pločica, no kalupi su dosta skupi”, kaže.
“Želimo se povezati i raditi zajedno na ovom problemu. Ima dosta vrtića koji imaju eko zastavice, a ne znaju što raditi s plastikom. Za jedan vrtić tako izrađujemo brojeve i slova od plastičnih čaša koje se potroše u vrtiću”, opisuje Šepetavec.
Međunarodni projekt Precious Plastic pokrenuo je nizozemski student dizajna Dave Hakkens 2013. godine kada je objavio prve nacrte. Strojevi su u međuvremenu dorađivani nekoliko puta, a nacrti su i dalje slobodni za upotrebu i kolaju već po cijelom svijetu. “Cilj nam je globalno ponuditi alternativni sustav za recikliranje”, ističu.
Europska unija krenula je u borbu s jednokratnom plastikom te će od 1. siječnja 2021. brojni plastični predmeti za jednokratnu upotrebu biti teže dostupni. No, i dalje je plastika sveprisutna u našim životima, a otkad je Kina prošle godine zabranila uvoz otpadne plastike, Europa zapravo nema pravog rješenja, s obzirom da postojeća industrija nema toliko potrebe za plastikom koliko je postoji na tržištu. Uz to neke vrste plastike nije ni moguće reciklirati te je sigurno da, čak i kada odvajamo plastiku, dio nje završi na odlagalištima.
“Iznimno je ohrabrujuće imati konkretan primjer recikliranja plastike pred sobom. Moći reći – gle, ovo bismo mogli napraviti od otpadne plastike gotovo na licu mjesta, podiže duh i jača volju za očuvanjem okoliša”, ističe Željka Jurlina, suradnica na projektima udruge Eko-Zadar i organizatorica akcije čišćenja u sklopu koje je prezentiran projekt Precious Plastic Mažuranac.
Akcije čišćenja, naime, na sudionike mogu ostaviti i gorak okus kada se suoče s ogromnim količinom otpada na mjestima gdje se očekuje nedirnuta priroda i s razlogom nepovjerljivi prema sustavu reciklaže.
“Ova je priča i doprinos smanjenju krize međuljudskih odnosa koja se očituje kroz usamljenost, apatičnost, nepovjerenje, a isprepletena je sa svim ostalim krizama s kojima se suočavamo. Precious Platic Mažuranac nam govori da nema vremena za malodušnost jer je pregršt prilika za djelovanje i stvaranje lijepih priča”, zaključuje Jurlina.
