ZADAR– Radovi na parternom uređenju Muraja došli su do polovice ugovorenog roka od godinu dana i spustili su se na dubinu od 4.30 metara.
I dok se istočne strane (od MAS-a) nazire izgled uređenja šetnice, na suprotnoj strani Muraja otkriven je neočekivani nastavak priče o fortifikacijskom sustavu iz doba Mletačke Republike, koji je kao takav došao na popis i zaštitu UNESCO-a.
Nakon što je skinut asfalt i sloj zemlje od 40-ak centimetara, ukazali su se ostaci utvrde s elementima koji potvrđuju način gradnje obrambenog sustava iz 16. stoljeća.
– Sve još trebamo dobro istražiti da bi mogli isčitati. Za sada je očito da se radi o dva kontrafora – potpornja bedemu. Ispod zemlje je otkriven njegov završetak. Taj sustav je tipičan za Venecijansku fortifikaciju. On je povezan vodom i spušta se u prostor koji je služio kao skladište te prostoriju, zvanu kazamat u kojoj je bio top, približila nam je konzervatorica Barbara Peranić impozantni arheološki nalaz koji se i dalje istražuje.
Nakon neočekivanog otkrića, konzervatorskim nadzorom naloženo je još jedno sondiranje terena na kojem arheološka istraživanja rade iz specijalizirane firme Arheolog s otoka Ugljana. Osnivač i direktor Arheologa, Damir Martinov, opisao nam je uzbuđenje tog mukotrpnog posla kada su otkrili svod bedema.
– Nakon toga jedan, pa još jedan sloj, a to se ne događa tako često, ističe Martinov.
Arheolozima je sada malo teže raditi u skučenom podzemlju (odmah su poduzete i mjere zaštite na radu., op.a), ali su prije dva dana došli do podnice od crvene zemlje koja je sigurno iz 16. stoljeća, doznaje se od konzervatorice Peranić. Kada se obavi stručni dio posla, konzervatorica nam je obećala nastavak priče o Muraju, kako je to za naš portal napravila nakon istraživanja na početku gradilišta.
Idemo korak po korak u rješavanju problema, moto je s gradilišta na Muraju, kojeg smo mogli čuti i od Ante Ćurkovića, pomoćnik pročelnika za EU fondove, putem kojeg se financira taj vrlo složen projekt.
Svakodnevno je u nadzoru i projektant Bogdan Marov. Ekipa je već uigrana sa šefom gradilišta Mihovilom Kardumom iz vodičke Minigradnje. Od njega smo doznali podatak kako će se šetnica popločati s 278 tisuća komada kamenih kocki iz pazinskog kamenoloma Kirmenjak. Na kamen kojeg je izabrao projektant, konzervatori su dali suglasnost, a postavit će ga, kazao nam je šef gradilišta kamenoklesari iz Minigradnje. Na dijelu Muraja postavljena je podloga za dekorativni beton, te betonska podloga na koju će doći kamen.
U obilasku dugog gradilišta Ante Ćurković nam ukazuje na nova stabla crnike, a Barbara Peranić na plan da se na proširenju bastiona sv. Rok popuni povijesno postojeći dio drvoreda crnika.
– To je informacija za skeptike, za one koji su sumnjali da će ovim projektom nestati crnike, nadovezao se Bogdan Marov.
Svatko od njih radi svoj dio posla, a njega je još jako puno. Parapet bedema je prvo otučen, a sada je na dijelovima dobio novu žbuku, ukazuje projektant Marov, te pokazuje dio kamene ograde na bastionu Kaštel koji će se morati sanirati. Neka rješenja još nisu definirana, pa tako ni dileme na koju će stranu biti okrenute klupe koje će biti postavljene uz “šentadu”, između crnika. Hoće li biti prema gradskoj luci i Velebitu ili mediteranskom načinu života koji se odvija na otvorenom, kako to sugerira konzervatorica, odlučit će se u završnici projekta.
Muraj bi trebao postati pješačka zona, sadržajna i panoramska šetnica koja će se protezati uzduž sjevernog dijela bedema. S obzirom na drvored crnika, na nekim mjestima je i proširena u odnosu na raniji nogostup. Bit će dovoljno široka za klupe i prolaznike, najavio je arhitekt Marov koji bdije nad ovim, njegovim najvećim projektom u javnom prostoru Zadra.
