Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru u suradnji sa Laboratorijem za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta istražuje pojavu masovnog uginuća periski na hrvatskom dijelu Jadrana. Nakon što su zabilježili pojavu masovnog uginuća na području Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije kroz kasno proljeće i rano ljeto 2019. godine, početkom kolovoza zabilježena je pojava masovne smrtnosti i na području Zadarske županije, javlja Morski HR.
U svrhu boljeg razumijevanja etiologije ove kompleksne pojave istraživači su uspostavili suradnju sa eminentnim stranim znanstvenicima koji se bave ovom problematikom. Odjel su tijekom kolovoza posjetili prof. Gionata De Vico i prof. Francesca Carella sa Sveučilišta u Napulju, te prof. Dušan Palić sa Sveučilišta Ludwig-Maximilians iz Muenchena. Za vrijeme njihovih posjeta izvršeno je uzorkovanje jedinki koje su pokazivale promjene zdravstvenog stanja s nekoliko lokacija u Zadarskoj županiji.
U uzorkovanim jedinkama utvrđene su makroskopske promjene na organima a mikroskopskim pretragama probavne žlijezde utvrđena je prisutnost protozoarnih parazita i bakterija. Daljnje patohistološke, mikrobiološke i PCR pretrage koje će se učiniti u narednim danima dat će točan odgovor o kojim vrstama parazita i bakterija je riječ. Sukladno dosadašnjim rezultatima međunarodni tim znanstvenika zaključuje kako se pojava masovnog uginuća periski brzo širi hrvatskim Jadranom.
Doc. dr. sc. Tomislav Šarić, dr. vet. med koji radi u znanstveno-istraživačkom projektu financiranom od Europske Unije “Blue Smart”, kaže da povećan broj ljudi u ljetnim mjesecima na Jadranskom moru ne bi u ovom trenutku povezivao s pojavom masovne smrtnosti periski.
– Pojava masovne smrtnosti utvrđena je u velikom dijelu Mediterana, a prvi slučajevi su zabilježeni na otvorenim dijelovima Španjolske obale. Glede samog istraživanja mogu reći kako Hrvatski tim sastavljen od znanstvenika sa Sveučilišta u Zadru, Hrvatskog veterinarskog instituta i Instituta za oceanografiju i ribarstvo od 2016. godina prati situaciju sa zdravstvenim stanjem periski u hrvatskom djelu Jadranskog mora. Štoviše znanstvenici iz ovog tima uključeni su međunarodnu mrežu znanstvenika koji se bave problemom uginuća periski u Mediteranu.
– Iako je na početku pojave masovne smrtnosti parazit Haplosporidium pinnae smatran glavnim uzročnikom daljnja istraživanja su pokazala kako u pojedinim slučajevima uginuća uzrokuju i bakterije iz roda Mycobacterium. Trenutno ulažemo napore kako bi do kraja rasvjetlili etiologiju pojave masovne smrtnosti. Također na hrvatskom dijelu Jadrana vršimo monitoring zdravstvenog stanja većeg broja populacija plemenite periske kako bi utvrdili dinamiku širenja smrtnosti. Nadamo se kako će zbog velike razvedenosti hrvatskog dijela Jadrana pojedine populacije ostati sačuvane – rekao je dr. Šarić.
– Jedan je uzročnik, Haplosporidium pinnae. Radi se o jednoj praživotinji, obligatorni je parazit. Živi unutar stanica, unutar probavne žlijezde periske, srodnik je plasmodium malariae. Pojavio se prije dvije godine, odnosno počeo je izazivati pomor na obali Španjolske, pa Francuske, pa je to došlo na Baleare, onda i na Grčke otoke, pa Korziku i Siciliju, da bi ga morske struje donijele na naše obale. Jako lijepo se mogao razmnožiti na plitkim obalama Albanije. Dobili smo najprije dojave iz Crne Gore, nakon čega je u travnju ova pošast stigla i do Elafita – kazuje nam još jedan stručnjak, Donat Petriciolli dipl. ing biologije i instruktor ronjenja, koji radi u svom poduzeću D.I.I.V. d.o.o za ekologiju mora voda i podzemlja.
– Jedna udruga je točno upala u pomor, odnosno na mjesto gdje se to dešavalo. Kad perisku napadne parazit, vi to ne vidite lako izvana, jer i dalje stoji uspravno. Ona počne smrdjeti i napadnu je crvi i račići. Pošast se širi poput požara i pretežno ide na vanjske otoke. Od periske je već očistilo Korčulu, Mljet, Vis, trebalo je preskočiti relativnu rupu kod Primoštena i onda je stiglo do Krapnja, pa Kornata , ušlo u Telaščicu i stiglo je čak do Rivnja.
– Postoje mogućnosti da je to kraj vrste, ali se nadamo da će negdje ostati netakuta u nekakvim malim lagunama, ali to je sad čisti blef; recimo možda u Viru, Novigradskom moru, Pag, možda u malom Mljetskom jezeru, ako uopće postoji kakva zatvorena i zasad netaknuta enklava. Postoji mogućnost da parazit u uvjetima boćate vode ili velike dubine ne može opstati.
Gotovo nemoguće bi bilo i tretirati parazite i tako spašavati periske. More je zafrkano. Npr. Ako želite ukloniti nekakav korov na kopnu, to se lako riješi, a pod morem, to je jako teško. Ne možete špricati iz broda kao avionom komarce.
Ima šanse i za preseljenje vrste, jer se to pokazalo uspješnim u oko 90 posto slučajeva. Postoji ideja da se preseli u neko more gdje je ta zaraza prošla, jednako kao što bi pošumili šumu nakon požara. To je mogući scenarij, ali bojim se da je naše Ministarstvo vanjskih poslova tu priliku prokockalo. Sad je kasno, jer vi ne možete vidjeti je li zaražena ili nije osim kad se ne izvadi – zaključuje Donat Petriciolli.
