ZADAR- Prošla je godinu dana od kada je Grad Zadar sklopio ugovor s pobjednikom arhitektonskog natječaja iz 2016. godine, zagrebačkim arhitektom Hrvojem Njirićem, za izradu projektne dokumentacije uređenja gradske tržnice.
Iz Odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, na naš upit, dobili smo informaciju kako je “završen idejni projekt postojeće gradske tržnice te je poslan javnopravnim tijelima na izdavanje uvjeta.
I onda dolazi ono Ali! Prema istom izvoru informacija, Konzervatorski odjel u Zadru uvjetuje provođenje sustavnih arheoloških istraživanja, a tek na osnovu tih rezultata istraživanje će biti u mogućnosti izdati uvjete. Konzervatori naglašavaju kako su bedemi uvrštenu na popis UNESCO-ve liste svjetske baštine tako da se na gradsku tržnicu gleda kao važan dio „Buffer” zone ovoga svjetskog kulturnog dobra i da uređenje gradske tržnice može imati utjecaj na promjenu svojstva Svjetske baštine. Zbog toga je nužno ispitati utjecaj planiranog projekta na njegovu univerzalnu vrijednost, navodi se u informaciji iz Odjela za graditeljstvo.
To bi značilo da konzervatori zaustavljaju projekt uređenja gradske tržnice i da je pitanje hoće li do njega uopće doći s obzirom na UNESCO čija se zaštita prostire i ispod Muraja. Konzervatori su svoje uvjete dali kod provođenja samog arhitektonskog natječaja 2016. godine pa je moguće kako su se njihovi kriteriji promijenili nakon upisa bedema na listu UNESCO-a godinu dana poslije. I kod samog natječaja, konzervatori su prozivani kao protivnici prvonagrađenog rada, odnosno rješenja kojeg je ponudio arhitekt Njirić. Presedan je da dvojica članova Komisije iz Grada Zadra, koji je bio naručitelj tog natječaja, također nisu bili za latinska idra kojima je zagrebački arhitekt planirao natkriti pijacu.
Bijela idra i šporki kamen bila je naša nedoumica na koji smo kao i direktor Tržnice dobili odgovor – kamen se neće mijenjati jer bi to znatno poskupjelo projekt. No, prema zahtjevu konzervatora, kamen bi se morao dizati da bi pijaca postala arheološko radilište. Prema dostupnim informacijama, arheološka istraživanja su provedena prije nego je gradska tržnica uređena ovako kako sad izgleda. Autor projekt bio je zadarski arhitekt Ivica Oštrić iz Zavoda za urbanizam. Bilo je to početkom 90-ih. Ali tada su istraživanja bila plitko izvedena, navodi naš neslužbeni izvor. Prije toga su rađena dublja istraživanja kada je 80-ih godina podignuta zgrada Gradske tržnice prema projektu zadarske arhitektice Mire Budisavljević. Konzervatori su tada zaustavili gradnju još jednog kata u toj zgradi (koja je građana kao natkrivena tržnica), a koji je trebao biti povezan prvim tada u Zadru pokretnim skalama.
Prostor zadarske tržnice svjedoči o preobrazbi Grada, očito s puno zapleta i raspleta, a UNESCO je pridonio najnovijem nakon što nije ispunjena želja gradskih vlasti da Zadar dobije tržnicu poput one u Madridu.
