HŽ Infrastruktura naručila je studiju modernizacije željezničkih pruga Knin-Split, Knin-Zadar i Perković-Šibenik, kojom se želi dobiti optimalno rješenje modernizacije ovih dionica s obzirom na tehničke, prostorne, ekološke i ekonomske uvjete provedbe projekta. Na natječaj procijenjene vrijednosti 14,5 milijuna kuna stigle su četiri ponude, a najpovoljnija je ona Zajednice ponuditelja Ekonerg i Mobilita evolva od 9,7 milijuna bez PDV-a.
Ostavljajući po strani Knin i Split, navedimo kako se za zadarsku prugu navodi kako su krajnje točke Kolodvor Zadar i pomorska luka Gaženica, koju je potrebno u potpunosti obuhvatiti. Zadatak je na tragu ideje da se željeznički promet izmjesti s Bulevara u Gaženicu, u kojoj će imaginarni putnici, ako ih ikada bude, ići istim pravcem kao i teretni vlakovi. Otamo će ih u grad, po modelu trajektnog prometa, prevoziti autobusi.
Navodi se kako je dionica Knin – Zadar neelektrificirana jednokolosiječna željeznička pruga za međunarodni promet ukupne građevinske duljine 95,39 kilometara. Najveća dopuštena brzina po dionicama sada je: Knin – Benkovac 80km/h, Benkovac – Škabrnja 50 km/h, Škabrnja – Zadar 70 km/h, uz ograničenja preko pritvrđenih skretnica u kolodvorima Kistanje i Benkovac od 40 km/h, 25 km/h na području naselja Bibinje te u kolodvoru Zadar s 30 km/sat. Na pruzi su kolodvori Knin, Kistanje, Benkovac, Škabrnja, Bibinje i Zadar te 13 stajališta.
Na pruzi ima ukupno 12 mostova i 22 tunela, od kojih je najdulji Debeljak (1.326m). Peroni/uređene površine u kolodvorima Kistanje, Benkovac i Zadar, te u stajalištu Radučić su u donekle zadovoljavajućem stanju, dok su ostali većinom samo uređene površine od nabijenog šljunčano-pješčanog materijala ili s polomljenim peronskim elementima koje nije moguće sanacijom dovesti u zadovoljavajuće stanje. Budući da se velik broj stajališta nalazi daleko od najbližih naseljenih mjesta, u mnogim slučajevima nema ni odgovarajućeg pristupnog puta, te se do uređenih površina teško i dolazi. Do stajališta Debeljak je onemogućen pristup zbog neadekvatnog okolnog terena.
Ciljevi projekta su uklanjanje tzv. uskih grla, poboljšanje kvalitete željezničke usluge za putnički i teretni prijevoz, skraćivanje vremena putovanja, povećanje brzine putovanja i unaprjeđenje konkurentnosti željezničkog prometa. Pruge uz ispunjavanje tehničko-tehnoloških uvjeta moraju udovoljavati kriterijima za međunarodni promet. Jesu li to preambiciozni ciljevi i koliko bi takva modernizacija koštala, pokazat će odabrana studija.
