Ivan Toman, dipl. ing. sa Sveučilišta u Zadru pojasnio je za portal Morski.hr što se sinoć dogodilo, koliko često i gdje ovakve pojave možemo očekivati.Treći stupanj opasnosti kojeg je objavio Europski centar za predviđanje oluja za nedjelju, ujedno je i najopasniji za ljude i imovinu. I DHMZ je izdao najviši treći stupanj upozorenja, a taj se odnosi na mogućnost olujnog naleta vjetra, razorne tuče (velika do vrlo velika zrna), te na obilne oborine.
– Meteorološka nepogoda kojoj smo svjedočili vezana je za prolazak olujnih oblaka, tzv. višećelijskih kumulonimbusa na prostranoj liniji nestabilnosti koja se formirala na sjevernom Jadranu i nošena snažnim visinskim strujanjem u atmosferi, premještala velikom brzinom preko otvorenog mora prema obali šireg zadarskog područja u večernjim satima 7. srpnja.
Sustav je ponajviše okarakterizirao olujni i orkanski vjetar sjevernog/sjeverozapadnog smjera, vrlo kratkog trajanja ali iznimne snage. Najveća zabilježena brzina pomoću automatskog uređaja na postaji Puntamika iznosila je 29,1 metar u sekundi, odnosno 105 kilometara na sat (izvor: DHMZ). Kod ovakvog vjetra je specifičan vertikalni kut strujanja; naime ovakav vjetar nema samo horizontalnu komponentu brzine, već se s visine obrušava prema tlu ponekad gotovo okomito.
O čemu je konkretno riječ?
– Ovakva pojava naziva se u domaćoj meteorološkoj terminologiji velepropad, ali je svakako poznatija po engleskom nazivu downburst. Olujni oblak kumulonimbus ima generalno dvije vertikalne zračne struje; u svom prednjem dijelu oblak se formira u uzlaznoj struji toplog zraka, a u stražnjem dijelu dolazi do spuštanja hladnog zraka prema tlu. Upravo je to spuštanje zraka u pozadini oblaka u pojedinim slučajevima izrazito jakog intenziteta i stvara orkanske udare vjetra na tlu. Branko Gelo u knjizi Opća i prometna meteorologija navodi da ovakvi sustavi mogu donijeti udare brzine i do 60 metara u sekundi. Iz toga je vidljivo kako pojava u Zadru nipošto nije sama po sebi nezabilježen ekstrem; međutim zbog svojeg malog prostornog protezanja se na nekom mjestu pojavljuje vrlo rijetko u ovako izraženom obliku.
Koji su uvjeti da nastanu ovakve olujne nepogode?
– Uvjeti koji pogoduju nastanku ovakvih pojava su velika količina potencijalne energije u atmosferi te izražena razlika u smjeru i brzini zračnih strujanja uz tlo i na visini (tzv. vertikalno smicanje vjetra). Energija u atmosferi dolazi ponajprije iz velike vlažnosti prizemnog sloja zraka pa je zato i vrlo toplo i sparno vrijeme, dobar predznak da su bar neki od uvjeta za nastanak ovakvih sustava ispunjeni. Osim potencijalne energije i smicanja vjetra, potreban je i mehanizam „okidač” koji će inicirati stvaranje olujnih sustava. To je najčešće atmosferska fronta ili slična dinamička pojava u atmosferi koja će započeti podizanje pregrijanog i vlažnog zraka uz tlo na veću visinu, gdje njegovim hlađenjem nastaje oblak, ali se istovremeno oslobađa značajna količina toplinske energije da on može nastaviti svoj samostalni životni ciklus, nezavisno od početnog „okidača”.
Prema radarskom opažanju, olujni sustav se na zadarskom području našao oko 23 sata po lokalnom vremenu. Naznake mogućeg razvoja nevremena računalni sustavi su davali već danima ranije, premda s nešto manjom prostornom i vremenskom točnošću. Rana najava ovakvih pojava vrlo je bitna zbog potrebe obavještavanja javnosti o mogućnosti pojave opasnih vremenskih prilika.
Postaju li ovakvi sustavi češći?
– Da bi sa sigurnošću odgovorili na to pitanje trebali bi provesti detaljnu statističku analizu kroz dugi niz godina, kako bi se vidjelo postoji li trend promjene frekvencije ovakvih pojava ili njihovog intenziteta. Iako je točno da sve toplije more isprava veću količinu vodene pare u zrak, stvarajući veću nestabilnost atmosfere, odnosno veću potencijalnu energiju za razvoj olujnih sustava, veći broj varijabli koje utječu na spomenute moguće trendove ne dozvoljava da se sa sigurnošću bez konkretne analize dosadašnjih trendova postavi precizan odgovor na pitanje. Postoje teoretske naznake da se frekvencija ovakvih pojava na našem području zapravo smanjuje, no kad se dogode, intenzitet bi im se mogao ponešto povećati s nastavkom zatopljavanja klime.
