U programu Radija 057 zamjenik župana Šime Mršić danas je govorio o aktualnim projektima u Zadarskoj županiji, koja je kroz proteklo razdoblje napravila značajan iskorak u sektoru poljoprivrede i proizvoda malih proizvođača i OPG-ova. Pogotovo se to odnosi na sektor vinarstva, koje je na našem području doživjelo pravu revoluciju, a dobilo je potvrdu i brojnim nagradama s renomiranih natjecanja. K tome, upravo su naša vina pravi primjer važnosti “suživota” poljoprivrede i turizma, jer se vina domaćih proizvođača u sve većem broju mogu pronaći u restoranima i hotelima na našem području.
– U Zadarskoj županiji imamo preko 30 registriranih vinara s više od 100 različitih vina, što bi prije samo desetak godina i najveći optimisti teško mogli prognozirati. Veseli nas da je u ugostiteljskim objektima prisutno sve više naših domaćih vina, a upravo je turizam odličan način da naši proizvodi pronađu kupca. Mi ćemo i dalje podržavati udruživanja vinara, njihovu suradnju s našim turističkim zajednicama kao i njihov nastup na sajmovima i vinskim festivalima, rekao je Mršić.
Zadarska županija od ove godine financijski podržava i projekt “Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze sjeverne Dalmacije” kojeg provode Agronomski fakultet iz Zagreba i Sveučilište u Zadru na poljoprivrednom dobru u Baštici.
– Kroz ovakve projekte želimo dati dodatan doprinos proizvodnji i promociji autohtonih sorata vinove loze, odnosno vina. U sklopu projekta otvorili smo kolekcijske nasade s 30-ak autohtonih sorata vinove loze. Glavni ciljevi projekta prikupiti sve autohtone sorte vinove loze na jednom mjestu, u jedinstvenom nasadu, tzv. „banci gena vinove loze Zadra i Ravnih Kotara” i osigurati uvjete za njihovu daljnju reprodukciju.
Može li i ovaj projekt dati dodatan doprinos brendiranju Zadarske županije kao vinske regije?
– Naravno, mi smo u tom dijelu posljednjih godina napravili značajan iskorak, a ovim projektom to ćemo nastojati dodatno unaprijediti. Ukupno će se tijekom dvije naredne godine posaditi od 30 sorata koje se smatraju izvorne u ovom području, ili su udomaćene u sjevernoj Dalmaciji, a dolaze iz drugih hrvatskih vinogorja. Projekt će poslužiti i kao poligon za praktični rad znanstvenika i studenata, posebice s obzirom na pokretanje zajedničkog međusveučilišnog studija „Mediteranska poljoprivreda”, koji bi trebao krenuti od akademske godine 2020/2021. u Zadru i Zagrebu. Također, kolekcija bi trebala osigurati materijal za prijavu i provedbu nacionalnih i međunarodnih projekata, s obzirom na veliku pozornost koja se u Europi daje na zaštitu izvornih sorata poljoprivrednih vrsta”, otkriva Mršić.
Sve je to, očigledno, rezultat jednog strateškog planiranja?
– Drago mi je da to prepoznajete. U posljednjih nekoliko godina kroz potpore za ruralni razvoj uložili smo značajna sredstva u podizanju kvalitete postojećih i otvaranje novih agroturističkih gospodarstava. Pored toga smeđom signalizacijom kroz ceste vina, ulja i sira pokrili smo gotovo sve subjekte koje imaju uvjete za prihvat gostiju za degustaciju i prodaju svojih proizvoda. Samo prošle godine, kroz razne oblike potpora, pomogli smo poljoprivrednicima s iznosom od 2 milijuna kuna. Isto tako, Udruzi poslovni klaster HOP koja ima sjedište u našoj županiji, u Škraping centru u Tkonu, smo dodijelili financijska sredstva za potporu radu i manifestacijama. Također, naša razvojna agencija AGRRA nabavila je štandove koji su prije nekoliko dana aktivirani u sklopu projekta Stara pijaca. Sadašnji rezultati svakako ohrabruju, ali moramo se svi zajedno potruditi da napravimo dodatan iskorak.
Kroz europski projekt Pescar, čiji je nositelj Zadarska županija, nabavljena je i vrlo korisna oprema za poljoprivrednike – 10 agrometeoroloških stanica te 13 vizualnih stanica s kamerama (tzv. elektronske lovke) koje prate pojavu štetnika na brojnim lokalitetima Zadarske županije.
– Tako je, a uz to, u suradnji s partnerima s UNIZD-a i angažiranim stručnjacima, stvorena je mreža poljoprivrednika koji su ustupili svoja poljoprivredna gospodarstva za potrebe postavljanja lovki s feromonima i ostale tematske opreme. Povratne informacije koje dobivamo s terena su isključivo pozitivne. Poljoprivrednicima je time postala dostupna dosta skupa oprema, koja im omogućava brojne informacije potrebne za što konkurentnije bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Podaci prikupljeni putem zahvaljujući agrometeorološkim i vizualnim stanicama su izuzetno korisni. Poštivanje preporuka o ciljanoj i kontroliranoj upotrebi pesticida koje na osnovu dobivenih podataka daju stručnjaci za zaštitu bilja izravno doprinosi ne samo uštedama u proizvodnji već se direktno povezuje sa zaštitom zdravlja ljudi i okoliša.
