Sociolog Sven Marcelić sinoć je u Gradskoj knjižnici na javnom predavanju pod nazivom “Studirati i stanovati u Zadru – problemi i uvjeti života” izložio rezultate istraživanja, odnosno case studyja u kojem je sudjelovalo 307 studenata Sveučilišta u Zadru u prosincu prošle godine.
– Zadar je grad koji po zadnjim podacima ima oko 5.600 studenata i ujedno grad s najvećim postotkom studenata koji studiraju izvan svoje matične županije. Predstavlja najveće integrirano sveučilište sa iznimno malim kapacitetom studentskog doma koji ima svega 200-tinjak mjesta. Prema podacima EUROSTUDENTA, polako se iskristalizirao kao najskuplji grad za studiranje u cijeoj Hrvatskoj.
Istovremeno se, nastavlja, broj dolazaka u turista u zadnjih 8 godina (razdoblje od 2010. do 2018. godine) udvostručio. Nimalo optimističan podatak je taj što postaje tranzitna destinacija sa sad već konstantnim trendom smanjivanja trajanja boravka turista, koji se sa 3,79 dana (2010.) spustio na 3,49 dana (2018.), za razliku od ostalih turističkih gradova koji bilježe povećanje. Broj dolazaka raste brže od broja noćenja, a zbog niskobudžetnih kompanija i loše strukture apartmana, najlošijom od svih većih gradova na hrvatskoj obali (pretežito sa 2 ili 3 zvjezdice) pretvara se u grad tzv. low cost (jeftinog) turizma.
Rezultati istraživanja pokazala su kako u isto vrijeme studenti imaju sve više problema zbog smještaja, prvenstveno zato što im ispiti počinju kada počinje i srce turističke sezone. Tako ih se 41% požalilo na teškoće pri polaganju ispita zbog smještajnih problema. Njih 38% imalo ih je problema zbog rada uz studij (sezonski poslovi), a zanimljiv i zabrinjavajuć podatak predstavlja činjenica da je 40% student(ica) iskusilo neprimjereno ponašanje od strane stanodavaca, cimera ili susjeda. Najčešći problemi sa stanodavcima su: stan nije opremljen osnovnim stvarima (68%), građevinski radovi u životnom prostoru (42%), stanodavci ulaze bez najave (38%) i dugotrajno popravljanje kvarova (54%). Pritom ih samo petina ima potpisan ugovor sa stanodavcima.
Najvažnije stavke prilikom traženja stana su im perilica rublja, prihvatljiva cijena, dobri stanodavci, Internet i dopušteno primanje gostiju i prijatelja, a u trenutnom smještaju najnezadovoljniji su cijenom režija, velikom količinom vlage u stanu, grijanjem te toplinskom i zvučnom izolacijom. U traženju stana, zaključuje Marcelić, su vrlo racionalni (primjerice, spremni su “žrtvovati” dobru lokaciju za jeftiniju cijenu).
Zadar u negativnom smislu percipiraju kao grad u kojem turizam loše utječe na kvalitetu samog studiranja, previsokih cijena “u kojem ljudi svašta pokušavaju iznajmiti da bi zaradili”. Pozitivna stavka je što se u njemu osjećaju sigurnima.
Dugoročniji nastavak trenda sporijeg rasta turizma i otvaranje studentskog doma mogao bi problem sa studenata prebaciti na stanodavce, jer će time s tržišta nestati oko petine sadašnjeg broja studenata-podstanara, a iznajmljivači doći pod udar dvostrukog nestanka izvora zarade, pri čemu će se morati odlučiti hoće li imati jedan siguran izvor prihoda (cjelogodišnji najam) ili dva koja će biti vrlo nesigurna.
