Odjel za psihologiju zadarskog sveučilišta u sklopu Tjedna mozga održao je javnu tribinu na temu (Ne)moralni mozak u (ne)moralnom društvu.
“Pričali smo o moralu iz perspektive filozofije, psihologije i neuroznanosti, a kao što to nerijetko ide, završili na politici”, napisala je prof. dr. Nataša Šimić moderatorica tribine na kojoj su sudjelovale njezine kolegice, prof. Ana Proroković, izv. Prof. Ljiljana Gregov, te doc.dr. Marko Vučetić s Odjela za filozofiju. Izostao je sociolog dr. Sven Marcelić. Kao i socijalni eksprement za koji zadarske profesorice psihologije nikada ne bi dobile dozvolu da znanstveno istraže moralno ponašanje pojedinaca u hrvatskom društvu. Istraživanje koje su provele zadarske psihologinje dalo je rezultat suprotno uvrijeđenom mišljenju – da ispitani političari imaju bolje stavove o moralnom ponašanju nego kontrolna grupa.
– Istina da su nam se odazvali političari druge kategorije koji su, kako su naveli ušli u politiku radi općeg dobra, pojasnila je prog. Gregov. Na to je komentar iz vlastite političke prakse imao Vučetić, inače saborski zastupnik koje su kolege iz Sabora napadali jer je tamo volonterski, odnosno ne prima plaću koja je dijametralno visoka u odnosu na moraliziranje tih istih političara.
On je u svojim izlaganjima koja su se jako svidjela punoj dvorani studenata, ali i građana, argumentirao prilično pesimističnu viziju razvoja hrvatskoj društva. Od izdaje intelektualaca, preko uspostave demokracije koja je još uvijek religiozna pojava, pa do toga da se političari moraju usmjeriti prema institucijama da bi mijenjali društvo, a ne biračima. Kada se ispred crkava dozvoli prisutnost aktivista iz udruga pravo na izbor kao što se molitelji za život puštaju ispred bolnica, onda ćemo biti zrelo društvo, kazao je prof. Vučetić. Za njega je aktualna politika demografske obnove oblik prisile na spolni odnos, ironično je kazao Vučetić.
Psihologice Proroković i Gregov bile su optimističnije – uz velika očekivanja novijih generacija da poprave sve ono što su starije dovele do dna društvene zbilje Hrvatske. Prof. Proroković je iznijela i drastičan stav po kojem ne bi dala glasati onima iznad 65 godina, kojima je teško razumjeti složenost društva i pojava. One ne smatraju da je Hrvatska amoralnije društvo u odnosu na zemlje tranzicije, ali i zapadne civilizacije. Ono u čemu su se složile s filozofom Vučetićem je da Hrvati, umjesto da polaze i djeluju u skladu s vlastitim moralnim identitetom, vole raditi ono što se od njih očekuje i što kolektiv s kojim se vole poistovjetiti, a osobito autoritet uniforme, smatraju da je moralan.
Pljesak za tribinu na kraju koje je bio poželjan pozdrav: za više moralnosti!
