ZADAR– I prije nego što je olujno jugo dodatno devastiralo zadarsku rivu s udarom na mul, odnosno gat Obale Petra Krešimira IV, gradske vlasti su odlučile rekonstruirati obalni zid uz pomoć EU novca koji se može izvući preko Ministarstva pomorstva.
D&Z po narudžbi Grada Zadra radio je ažuriranje projekta. Oni su prije deset godina napravili studiju stanja obalnog zida u dužini od 940 metara te troškovnik od 50 milijuna kuna.
Glavnim projektom predviđen je produžetak 70-metarskog gata za još 14 metara, u dimenzijama kakve su bile prije bombardiranja.
Pitali smo nadležne u gradskoj upravi u kojoj je fazi priprema projekta rekonstrukcije obalnog zida rive, promjene u projektu i troškovniku kojeg je radio D&Z?. I dobili, kao obično, nepotpun odgovor:
“Tehnički dio projekta je završen i zatražene su potvrde na glavni projekt dana 11.02.2019. godine i to od Odvodnje, Konzervatorskog odjela Zadar, HAKOM-a i Lučke Kapetanije Zadar. Dobivene su sve osim Lučke kapetanije. Plan je svu dokumentaciju dostaviti po primitku svih potvrda te predati sve skupa na protokol za ishođenje građevinske dozvole”, navodi se u njihovom odgovoru. Lučka kapetanija je, međutim, još prošli tjedan poslala svoju suglasnost na adresu Grada Zadra.
Nema sumnje da ja stanje obalnog zida daleko gore nego što je bilo kada su to istraživali stručnjaci iz Rijeke koje je angažirao D&Z, te da će i troškovnik biti većeg iznosa nego li kada je studija naručena u vrijeme gradonačelnika Živka Kolege, predana Gradu Zadru.
– S obzirom na financijski vrlo zahtjevan zalogaj od 50 milijuna kuna, mi očekujemo da bi se ova riva radila u tri etape, to znači da bi zasigurno dvije proračunske godine bile potrebne za rekonstruirati u cijelosti ovu rivu. Ako bi počeli krajem 2019., onda bi 2021. trebali završiti, izjavio je za RTL pročelnik za graditeljstvo Darko Kasap. On je najavio produžetak gata ali i plan aktualne gradske vlasti:
Nije isključeno da će se u skoroj budućnosti rekonstruirati i zgrade na potezu od Sveučilišta do Hotela Zagreb porušene u savezničkom bombardiranju u Drugom svjetskom ratu.
Za takvu ideju pročelnik Kasap našao je „blagoslov” kod konzervatora koji su, kako nam je rekao, dali mogućnost gradanje na rivi samo na potezu od Rektorata do zgrade koju su podigli plemići Borelli kroz tadašnje dioničko društvo.
Namjena gradnje na rivi, puštene kao balon u javnost, bila bi, a što drugo nego hotel. Vjerujemo da do nje neće doći, što su pokazali svi stručnjaci u javnoj tribini koju je provela Slobodna Dalmacija.
