ZADAR– Da postoji antagonizam između dvije struje povjesničara oko kurikuluma nastave povijesti bilo je očito iz emisije HTV-a Otvoreno na tu temu. Glavni akteri tog prijepora je li bio dobar onaj prošli iz doba Boris Jokića ili ovaj novi koji je dobio etiketu relativizaciju holokausta, bili su profesori Neven Budak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Mladen Ančić s Odjela za povijest zadarskog sveučilišta.
Prof. Budak je spočitnuo prof. Ančiću kako mu je na prošli prijedlog kurikuluma (koje se prepisuje pod njegovo autorstvo) glavna primjedba bila kako se Jugoslavija spominje 17 puta, a Ugarska svega četiri puta. Prof. Ančić je to objasnio kako je Hrvatska bila 70 godina u Jugoslaviji, a s Ugarskom kraljevinom je bila povezana pet stoljeća. No, sada kada se u novom kurikulumu, Jugoslavija spominje 50 puta a Ugarska niti jednom, to više nije za prof. Ančića bitna primjedba, naveo je Budak. U emisiji je izražen problem što je prvi kurikulum isključivo vezan za Filozofski fakultet u Zagrebu. U Hrvatskoj postoji devet studija povijesti, istaknuo je prof. Ančić. Da su se i oni sa zadarskog odjela mogli javiti na javni poziv u skupinu koja je radila bez honorara, podsjetio je prof. Budak.
Mora se stvoriti klima u kojoj će široko zasnovana ekipa ozbiljno napraviti posao. Na brzinu nešto raditi nema smisla, vratit ćemo se u socijalističku Jugoslaviju koja je u 45 godina imala 52 “velike reforme”, zaključio je žestoku raspravu u Otvorenom profesor Ančić.
Zato se zadarski Odjel povijesti uključio se sa svojim primjedbama u aktualno javno savjetovanje na predloženi kurikulum.
Nakon što je Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu uputio opširno očitovanje javnosti u kojem traže povlačenje ovog kurikuluma, oglasilo se i Stručno vijeće Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. Njihove zaključke, donesene na elektronskoj sjednici Odjela kojem je pročelnik izv.prof. dr. Zlatko Begonja, opisane u četiri točke, a prenosi ih portal Srednja.hr:
1. Prijašnji kurikuli predloženi 2016. godine i 15. studenog 2018. godine imali su neprimjenjive ishode učenja, a uz to nisu imali ugrađene sadržaje za nastavu što je bilo izričito traženo od strane Stručne skupine HAZU za ocjenu kurikula. Podsjećamo da je Stručna skupina HAZU dala negativnu ocjenu prijašnjem prijedlogu kurikula. Zbog svega navedenog prijašnji kurikuli nisu bili primjenjivi, niti su se mogli popraviti.
2. Sadašnji prijedlog predmetnog kurikula povijesti za osnovne škole i gimnazije ima ugrađene sadržaje i zbog toga je na njemu moguće raditi preinake i poboljšanja. Bitna prednost sadašnjeg prijedloga kurikula da u svojim ishodima i sadržajima ima jasnu vertikalu podučavanja svjetske i nacionalne povijesti što je jedna od temeljnih zadaća nastave povijesti.
3. Stručno vijeće Odjela za povijest izradilo je prijedlog mogućih poboljšanja putem tablica s ishodima učenja i sadržajima za sva četiri razreda gimnazije i za 5 razred osnovne škole što se treba tumačiti kao naš konstruktivni prilog javnoj raspravi. Nažalost, zbog neshvatljivog kratkog vremenskog roka što je bio problem i za Stručnu radnu skupinu, nismo bili u mogućnosti dati prijedloge izmjena za ostale razrede osnovne škole.
4. Prigodom izrade tablica za ishode učenja i sadržaje, Stručno vijeće na temelju ponuđenog prijedloga kurikula smatra korisnim predložiti neke preinake, na način da se pojednostave postojeći ishodi učenja i sadržaji kako bi se na taj način postigla dva cilja: sačuvati vertikalu podučavanja svjetske i nacionalne povijesti, a u isto vrijeme omogućiti, što je moguće u većoj mjeri, slobodu nastavnicima pri kreiranju nastavnog procesa.
