Klub studenata sociologije Antifjaka u četvrtak 14. veljače za Valentinovo, na Narodnom trgu od 11 sati organizira neobičnu proslavu Dana zaljubljenih. Dok će Turistička Zajednica Grada Zadra dijeliti ruže, članice KSS Antifjake će dijeliti poražavajuće statistike o nasilju prema ženama iz Hrvatske kako bi još jednom ukazale na nužnost promjena, izvijestili su iz ove udruge te medijima poslali priopćenje o događajima koji su ih na to motivirali.
Valentinovo, Dan zaljubljenih, uz Majčin dan je dan kada se kupuje najviše cvijeća. Pošalje se i oko milijardu čestitaka, jedino ih se za Božić pošalje više. Žele li žene doista ruže, čestitke i bombonijere jedan dan u godini, a da im se ostatak godine grubo krše prava?
Kampanja Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama još prije sedam godina je upozorila na statistiku da je svaka treća žena u svijetu tijekom svog života bila žrtva silovanja ili fizičkog nasilja. A što je u Hrvatskoj?
Prošle godine svjedočili smo brojnim slučajevima nasilja prema ženama, od strane nasilnika, ali i od strane društva i institucija. Tako je prošle godine Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji doživjela nevjerojatan otpor kod dijela javnosti i na desnom političkom spektru, kao da rodno uvjetovano nasilje u Hrvatskoj nije problem. Iako ratificirana još u travnju prošle godine, Republika Hrvatska nije poduzela ništa da se ona uistinu implementira i žrtvama nasilja omogući potpuna zaštita, to jest da se poduzmu koraci za prevenciju nasilja poput javnih kampanja, povećaju policijske ovlasti u postupanju prema počinitelju, a sudski procesi uvaže prava žrtve.
Još 1978. godine u Hrvatskoj je pravo na pobačaj legalizirano Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. 40 godina kasnije, neokonzervativne inicijative zajedno s hrvatskom Katoličkom Crkvom i ekstremnom političkom desnicom ponovno pritišću da zakon bude restriktivniji. Ministar zdravstva Milan Kujundžić prvo se nije htio izjasniti tko sjedi u radnoj skupini za novi zakon, čime je građanima i građankama uskratio pravo na informacije. Sada znamo da se zakon niti neće donijeti do 2. ožujka 2019., kada ističe rok od dvije godine koji je Ustavni sud odredio.
Prošle godine u listopadu, nakon što je saborska zastupnica Ivana Ninčević- Lesardić u saboru posvjedočila o svom iskustvu kiretaže bez anestezije, udruga Roda u akciji Prekinimo šutnju prikupila je preko 400 svjedočanstava žena iz hrvatskih rodilišta. Da zdravstvena zaštita žena treba hitno unapređenje jasno je iz iskustava žena kojima je na živo rađena kiretaža, pobačaj, aspiracija, epiziotomija ili šivana međica, dok ih se k tome nehumano tretiralo i ponižavalo.
Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova o obiteljskom nasilju, od 2003. godine, kada je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji donesen, u Hrvatskoj se svake godine za nasilje u obitelji prijavi između 1400 i 2000 kaznenih djela, a žrtve u oko 80% slučajeva čine žene. Još stravičniji je podatak da se godišnje u Hrvatskoj ubije između 22 i 45 žena, a do čak 65% takvih slučajeva počine sadašnji ili bivši partneri ili supruzi.
Što je u Hrvatskoj samo od početka 2019. godine?
Slučaj Darka Kovačevića Daruvarca, osim što je ukazao na brutalizaciju nasilja prema ženama, slikovito je pokazao kako hrvatsko pravosuđe procesuira nasilnike. Zahvaljujući trenutnom zakonu koji zahtjeva hitnu izmjenu i tome što Istanbulska konvencija još nije implementirana, on je danas na slobodi bez mjera opreza, a Lorena i njena obitelj su u strahu jer su ih iznevjerili oni koji su ih trebali zaštititi.
Mihaelu je prije par dana bivši suprug istukao utezima po glavi ispred njihove djece. Ovo mu nije prva prijava za obiteljsko nasilje. Nakon što je pretrpjela višestruke prijelome lubanje, smrskanu šaku, ranu, podljev ispod oka i 13 šavova, Mihaela se boji da će nasilnik za mjesec dana biti vani na slobodi i ponovno je potražiti.
U srednjoj školi u Zadru vršnjak je 15-godišnjakinji užarenim upaljačem na ruku žigosao slovo U, a ravnatelj je odgovorio da se radilo o dječjoj igri pa nije potražio ni liječničku pomoć ni pozvao policiju. Nastava se nastavila kao da se ništa nije dogodilo, a 15-godišnjakinja i dalje prima prijetnje.
2019. godina tek je počela, a već imamo ovakvih slučajeva apsolutno previše. Da je samo jedan, bio bi previše. Kad se nasilje i dogodi, policija i pravosuđe loše reagiraju, nasilnici dobivaju sramotno male kazne, a žrtve se dodatno traumatizira kroz proces suđenja. Žrtve se boje počinitelja i dugih sudskih procesa, ne mogu imati povjerenja u institucije, ne znaju hoće li im itko vjerovati i boje se da će se njih okriviti za preživljeno iskustvo. Zato ne želimo ruže, bombonijere i čestitke, želimo pravosuđe koje uistinu štiti žrtve nasilja i društvo koje nasilje ne tolerira. Ne želimo jedan dan u godini biti mažene i pažene, želimo svaki dan u godini biti sigurne i slobodne!
Kontakti na koje se možete javiti ako ste žrtva obiteljskog nasilja:
Žensko savjetovalište – 0800 55 44
SOS telefon za žrtve trgovanja ljudima – 0800 77 99
Centar za žrtve seksualnog nasilja – 01 6119 444
SOS Karlovac – 047 600 392
SOS Pakrac – 034 411 780
SOS Poreč – 052 452 746
SOS Rijeka – 051 211 888
SOS Sisak – 044 888 888
SOS Slavonski Brod – 035 449 180
SOS Split – 021 537 272
SOS Vukovar – 032 414-910
SOS Zadar – 023 332 059
KSS Antifjaka
