Dobre vijesti iz 2050. godine – sredinom ovog stoljeća prosječna temperatura na području Zadra zimi će porasti između 2 i 2,5°C. Loša vijest – ljeti će također biti još toplije, i to do u prosjeku za 3,5 stupnja. Ako znamo da je pretprošle godine u Zadru oboren toplinski rekord (4. kolovoza 2017. izmjereno je 36,3°C), maksimalne temperature za tridesetak godina mogle bi prijeći „četrdesdeticu”.
Još gore će biti „nesretnicima” koji dočekaju kraj stoljeća – oni će se„pržiti” prosječno na još jednom stupnju više, stoji u analizi objavljenoj u Strategiji primjene prirodnih rješenja u prilagodbi na klimatske promjene za Grad Zadar, koja se trenutačno nalazi na javnom uvidu.
Projekcije za kraj 21. stoljeća upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće razlike u proljeće i jesen u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća. Na području Grada Zadra već za nekoliko godina čekuje se porast količine oborina zimi i ljeti oko 4% te smanjenje količina oborina u proljeće i jesen do 6 %. Do 2040. godine očekuje se porast vlažnosti zraka kroz cijelu godinu, a najviše ljeti.
Na znanje stanovnicima Poluotoka i vlasnicima brojnih nekretnina na obali, razina Jadranskog mora do kraja 21. stoljeća porast će u rasponu između 32 i 65 centimetara. Uz ove procjene navodi se ograda kako su moguće znatna odstupanja.
Kako bi spriječio negativni utjecaj klimatskih promjena Grad Zadar uključio se u projekt Europske Unije pod nazivom Grow Green, čija je vizija stvoriti gradove otporne na klimatske promjene i utjecaj voda koji će biti zdravi za život, a što će se postići investiranjem u rješenja koja se temelje na prirodi. Gradovi predvodnici su Manchester, Valencia, Wroclaw i Wuhan (Kina), a gradovi-pratitelji Modena, Brest i Zadar. Grad Zadar je u paru sa gradom Valencijom, s obzirom da se u oba grada javljaju toplinski rizici (toplinski valovi, suše i požari) te vodeni rizici (poplave).
Planirano je da gradovi-predvodnici surađuju sa svojim gradom-pratiteljem što će utjecati na poboljšanje kapaciteta i stručnosti razvoja te usvajanje strategije prirodnih rješenja pojedinog grada. U okviru projekta Grow Green, osim izrade ove Strategije primjene prirodnih rješenja u prilagodbi klimatskim promjenama, Grad Zadar je izradio i Katastar zelenila gradskog predjela Arbanasi od fontane na šetnici Karma do Punta Bajlo i Uvale Bregdetti. Navode se i brojna rješenja kojima će Grad nastojati ublažiti utjecaji vrućine poput tzv. zelenih krovova, zelenih zidova, vertikalnih šuma, urbanih vrtova…
U strategiji se navodi kako cjelokupno područje Grada Zadra pripada sredozemnoj klimi sa suhim i vrućim ljetima. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3°C, a najmanje jedan mjesec u godini ima srednju temperaturu višu od 10°C. Bitno klimatsko obilježje je postojanje pravilnog ritma izmjene godišnjih doba. U lokalnim okvirima značajnu ulogu igra široko ravničarsko zaleđe Grada, koje ublažava utjecaje nedalekog Velebita.
Glavni očekivani utjecaji klimatskih promjena u sektoru turizma su: smanjenje turističke potražnje u ljetnim mjesecima zbog visokih temperatura, pojačanog UV zračenja, veće učestalosti i snage ekstremnih vremenskih događaja. Promjene u klimatskim parametrima mogu dovesti i do pozitivnih implikacija, npr. smanjenja utjecaja sezonalnosti i produžetka sezone.
