Društvo arhitekata Zadra priređuje predavanje Japanska arhitektura nekad i sad koje će se održati 27.11.2018, u utorak, s početkom u 18 sati, u prostorijama ZDA, Kraljskog Dalmatina 2.
O predavaču:
mr.sc. Melita Rački, dipl.ing.arh. diplomirala je na Sveučilištu u Zagrebu, a postdiplomske studije završila je na Sveučilištu u Tokiju. Kao arhitekt radila je u Zagrebu, Beču, Edmontonu i Tokiju. Predavala je o Japanskoj arhitekturi, kao gostujući profesor, na američkim sveučilitima Southern California Institute of Architecture Los Angeles, California State Polytechnic University Pomona, Art Center College of Design Pasadena, University of California Los Angeles, na Royal Danish Academy of Fine Arts u Danskoj, Curtin University Perth, Northern Territory University Darwin u Australiji, te na Sveučilištu u Ljubljani. U Japanu je kroz studij i rad boravila ukupno 9 godina.
O predavanju:
Predavanje se fokusira na japansku filozofiju i duh kroz primjer Tradicionalne japanske kuće
Japanska arhitektura nekad
Prema japanskoj filozofiji, kuća predstavlja privremeno sklonište za tijelo, kao što je tijelo privremeno sklonište za duh ili dušu. Samo je duša vječna (spirit). Zato tradicionalna japanska kuća, napravljena od drva i papira predstavlja spiritualno sklonište za dušu, a ne fizičko sklonište za tijelo. Čuti i osjetiti kišu, žubor potoka, šum drveća, smatra se normalnim i prirodnim. Živjeti usred vrta ili prirode i u dosluhu sa prirodom, san je svakog japanskog načina života. Tako priroda i čovjek ujedinjeni u zajedničkoj koegzistenciji žive stoljećima. Bez simetrije koja ne postoji u prirodi, podložna mijeni i mijenjanju, fleksibilna i nestalna, nepatvorena i prirodna, organskog i dinamičnog prostora i dizajna, uključujući prostor sa faktorom vremena, prefabricirana i nikada dovršena, ona je primjer i podloga za suvremen način života u Japanu, a i šire.
Moderna i suvremena arhitektura Japana, predstavlja japansku tradiciju u novom ruhu. Arhitektura ne moze biti ista, statična i vječna, nego mora biti podložna promjenama, kao što su čovjek i društvo uvijek u mijeni i podložni promjenama. Transparentna i povezana sa prirodom, brišući granice između eksterijera i interijera, jasne i izložene konstrukcije, golih i neobrađenih zidova, jednostavna i čista, stavljajući čovjeka u prvi plan, koristeći filozofiju tradicionalne japanske arhitekture, uči nas umijeću življenja i vrijednostima života, usprkos standardizacije i prefabrikacije, te jednostavnosti života na univerzalnim principima.
