• Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
057 STREAM
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
057 RADIO STREAM
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija

Iz mora jedemo organizme kojima je hrana plastika

Piše:

057info

17 kolovoza, 2018
0
Foto: 057info (Marko Dimić)
Foto: 057info (Marko Dimić)

More je svugdje u svijetu pod velikim pritiskom. Nikad prije čovjek nije iskorištavao morske resurse kao danas, a istodobno je onečišćenje okoliša na najvećoj razini, ističe dr. sc. Melita Mokos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, koja je u posljednjem broju Lanterne, glasnika Sveučilišta u Zadru, progovorila o svojim znanstvenim istraživanjima morskih cvjetnica, plastici i različitom otpadu u moru, kao i klimatskim promjenama koje su sve izraženije u morskom ekosustavu.
Područja zanimanja ove rođene Zadranke su mikroplastika i otpad u moru, „Ocean Literacy”, morske cvjetnice, „blue carbon” klimatske promjene, obrazovanje o okolišu i popularizacija znanosti.

Sva svjetska mora pogođena su plastičnim otpadom. Plastika je najzastupljenija vrsta otpada na kopnu pa, posljedično tome, najviše je završi u moru. Više od 80 posto otpada u moru je s kopna, tek 20-ak posto nastaje od aktivnosti na moru, bilo da je riječ o ribolovu, nautičkom turizmu ili brodskom prijevozu.

– Problem je u tome što je plastika nerazgradiva. Osim velikih komada plastike, postoji i mikroplastika koja nastaje usitnjavanjem velikih komada. To su čestice manje od pet milimetara. Mogu biti u obliku peleta i mikrozrnaca koji se industrijski proizvode u tako malim veličinama. Od peleta se proizvode svi plastični predmeti, a mikrozrnca najviše se koriste u kozmetičkoj industriji. Najčešće u more dospijevaju zbog gubitka tereta s brodova ih iz industrijskih postrojenja u kojima nastaju. Industrijska mikroplastika, koja se nalazi u kozmetici, pastama za zube, gelovima za tuširanje i kremama, također završava u moru. Te mikrogranule prolaze kroz sve moguće sustave za pročišćavanje i izravno ulaze u more. Živi organizmi mogu ih progutati. Mikroplastika je, na žalost, već prisutna u hranidbenom lancu u moru. Ona je u ribama, rakovima, školjkama… To je veliki problem, kao i ostali problemi u moru poput prelova, zagrijavanja, eutrofikacije i sl.
Velik dio svojeg znanstvenog interesa Mokos je posvetila globalnom zatopljenju.

– Kad o tome govorim studentima, pitam ih kolika je ljudska tjelesna temperatura? Dakle, 37 stupnjeva ili malo niža. Kad nam se temperatura povisi za jedan stupanj (38°C), mi smo bolesni. Temperatura 2 stupnja viša od normalne (39°C) i osjećamo se vrlo loše, a temperatura 3 stupnja viša (40°C) dovodi nas u stanje u kojem često završimo u bolnici. Ista stvar je s morem. I prirodom općenito. Samo jedan stupanj može poremetiti funkcioniranje tog živog sustava. Svi morski organizmi navikli su na temperaturni optimum, more je živa cjelina. Ovo što se događa je promjena u sto godina, što je geološki veoma kratko razdoblje i organizmi se teško mogu prilagoditi na velike promjene u tako kratkom razdoblju.

Iako više od 50 posto kisika ne dolazi s kopna nego iz mora, hrvatska djeca uče drukčije?

– Da, više od 50 posto kisika dolazi iz mora od fitoplanktona, što na radionicama stalno ponavljam djeci. Neka istraživanja pokazuju da čak 70 posto kisika dolazi iz mora, a djeca nam u školama i dan-danas uče da kopnene šume stvaraju kisik. Istina, one stvaraju mnogo kisika, ali pluća su more.

More je cjelina koja funkcionira sa svom svojom raznolikošću. Fitoplankton je pak temelj života u moru. Ako fitoplankton nestaje, dolazi do smanjenja proizvodnje kisika, smanjuje se koncentracija kisika i more postaje mrtvo.

Kao znanstvenica dr. Mokos je izrazito društveno angažirana.

– Svrha znanosti je istraživati svijet koji nas okružuje kako bismo ga što bolje razumjeli. Također, znanost pridonosi i dobrobiti čovječanstva i podizanju kvalitete života. Moramo pravilno i pametno upravljati resursima koji su ograničeni. Kad je na Zemlji bilo milijardu ljudi postojao je znatno manji učinak na okoliš nego danas. Ali sada nas ima 7 milijardi, a procjene su da će nas do 2050. biti 9,5 milijardi. Te ljude treba nahraniti, napojiti, osigurati im osnovna prava na život, a to su čist zrak, čista voda i zdrav okoliš u kojemu bi trebali živjeti.

Smatram da se rezultati istraživanja sve više trebaju prenositi na šire društvo, kako bi ono shvatilo i razumjelo ulogu i važnost znanstvenih istraživanja. Koja je svrha svih istraživanja ako ostaju samo u znanstvenoj zajednici i ne prenose se u društvo? Hrvatska javnost ne percipira znanost kao nešto bitno i korisno, nego kao gubljenje vremena i državnih resursa. Bitno je progovarati o tome i na određeni način komunicirati s javnošću, bilo da su to radionice s djecom, počevši od vrtića i razredne nastave, do odraslih. S odraslima je teže jer imaju svoje stilove razmišljanja, okvire i ograde, no svi trebamo početi mijenjati svoje navike i ponašanje za bolje sutra, ističe Mokos.

Znate li odakle svi štapići za uši na plažama?
Mokos najviše voli raditi s djecom jer su najpristupačnija, najotvorenija i najiskrenija, lako shvate i prihvate teme o kojima im govori.
– Danas je mnogo više otpada koji se ne razgrađuje. Prije godinu dana imali smo akciju prikupljanja otpada na Puntamici. Velik dio otpada na plažama, ne biste vjerovali, su štapići za uši. Nitko, naime, ne čisti uši na plaži – ti su štapići došli kroz WC školjke ili s odlagališta otpada jer su maleni i lagani i lako prenosivi kišom i oborinskim vodama. Štapići završe u moru ili zbog toga što nema sustava za pročišćavanje ili prođu sustav. Ti štapići jedna su od najzastupljenijih stvari koje možete naći na plažama.

Tagovi: melita mokos
Podijeli na FacebookuPodijeli preko WhatsappaPodijeli preko X-a

Komentari se objavljuju u realnom vremenu u trajanju od 24h, te se portal 057info ne može smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najrelevantniji
Inline Feedbacks
Prikaži Sve Komentare

Najnovije Vijesti

Vijesti

Konzum zatvorio trgovinu na Polačišću – prostor će se podijeliti između dva korisnika u Trgovačkom centru Relja

Piše 057info
prije 9 sati
1

Konzum koji je od samog početka u trgovačkom centru na Relji zatvorio je svoju trgovinu na adresi Polačišće 2. Oni...

Pročitaj VišeDetails
Foto: Anđela Bugarija
Kultura

Điradu u Bibinjama oživjet će Anđela Bugarija – kroz ples, svjetlost, instalacije hodat će i publika

Piše 057info
prije 9 sati
0

Site-specific predstava suvremenog plesa Đirada, u produkciji UO Irida, autorskoj koncepciji i koreografiji Anđele Bugarije, nastala je u suradnji s...

Pročitaj VišeDetails
Vijesti

Na moru je sve veća opasnost od neiskusnih skipera i prebrze vožnje – sve je više brodica, u riziku i neoprezni kupači

Piše 057info
prije 10 sati
3

Nautička sezona obično počinje za Uskrsa, a počele su i havarije na moru. Jedna u pulskom akvatoriju s tragičnim završetkom...

Pročitaj VišeDetails

Najnovije Vijesti

Vijesti

Konzum zatvorio trgovinu na Polačišću – prostor će se podijeliti između dva korisnika u Trgovačkom centru Relja

prije 9 sati
Foto: Anđela Bugarija
Kultura

Điradu u Bibinjama oživjet će Anđela Bugarija – kroz ples, svjetlost, instalacije hodat će i publika

prije 9 sati
Vijesti

Na moru je sve veća opasnost od neiskusnih skipera i prebrze vožnje – sve je više brodica, u riziku i neoprezni kupači

prije 10 sati
  • Najčitanije
  • Najkomentiranije
  • Najnovije

(Dobro)susjedski odnosi u zgradi – zbog čega nastaju ratovi: zajednički prostor nije ničija prćija, a novac može posvađati i najbolje susjede

4 lipnja, 2026

Istraga protiv dvoje liječnika nakon godinu i pol završila podignutom optužnicom zbog zlouporabe položaja i ovlasti

3 lipnja, 2026

Na misi za Tijelovo kandidat za trajni đakonat Josip Motušić primit će službu akolitata

4 lipnja, 2026

Grad Zadar prodaje manju česticu na Bokanjcu, početna cijena 1.640 eura

4 lipnja, 2026

Konzum zatvorio trgovinu na Polačišću – prostor će se podijeliti između dva korisnika u Trgovačkom centru Relja

4 lipnja, 2026

(Dobro)susjedski odnosi u zgradi – zbog čega nastaju ratovi: zajednički prostor nije ničija prćija, a novac može posvađati i najbolje susjede

59

Parkiralište na Ravnicama pod vodom umjesto najavljenog uređenja za sezonu – je li zapelo na opožarenoj garaži i gdje je natječaj za njezino uklanjanje

33

Turistička vodička upozorava na romobile uz jednu od najljepših romaničkih crkava – a sv. Krševan je zaštitnik

20

Služba Marex Elektrostroja sanirala dio rukohvata mosta kojeg svako malo vjetar izbije iz ležišta

22

Općinari Pašmana potvrdili da su mimo dnevnog reda odlučili uz kamenolom prepustiti 957.753 m2 po početnoj cijeni od 4,7 eura za vinograd i vinariju

19

Konzum zatvorio trgovinu na Polačišću – prostor će se podijeliti između dva korisnika u Trgovačkom centru Relja

4 lipnja, 2026
Foto: Anđela Bugarija

Điradu u Bibinjama oživjet će Anđela Bugarija – kroz ples, svjetlost, instalacije hodat će i publika

4 lipnja, 2026

Na moru je sve veća opasnost od neiskusnih skipera i prebrze vožnje – sve je više brodica, u riziku i neoprezni kupači

4 lipnja, 2026
Foto: Katica Mustapić

Okrugli stol „Tko nas šiša?“ o budućnosti vune na otoku Pagu

4 lipnja, 2026

Iz gradskog proračuna Vodovodu isplaćeno 1,4 milijuna eura za završena gradilišta vodovodizacije i kanalizacije

4 lipnja, 2026

Marketing:

  • 023/ 251-115
  • [email protected]

057info:

  • 023/ 251-115
  • [email protected]
  • Oglašavanje
  • Kontakt
  • Impressum
  • Uvjeti Korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • © 057info 2025
Nema Rezultata
Pogledaj Sve Rezultate
  • Naslovna
  • Vijesti
  • Kultura
  • Sport
  • Mozaik
  • Foto Galerija
057 RADIO STREAM

© 057info 2024

057info koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice 057info kliknite na botun "Slažem se".Saznajte više .
You are going to send email to

Move Comment