Prema posljednjem izvješću Europske komisije iz lipnja ove godine plava ekonomija bilježi kontinuirani rast. S prometom od 566 milijardi eura, sektor generira 174 milijardi eura dodane vrijednosti i stvara radna mjesta za gotovo 3,5 milijuna ljudi. Prema projekcijama trebala bi rasti dvostruko brže od ostatka gospodarstva do 2030. Za Europu to znači i promet od gotovo bilijun eura, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore.
Plavo gospodarstvo predstavlja sve gospodarske aktivnosti povezane s oceanima, morima ili obalnim područjima s ciljem jačanja ekonomskog rasta i razvoja, povećanja radnih mjesta i poboljšanja životne sredine uz istovremeno očuvanje eko sustava. Obuhvaća sektore kao što su ribarstvo, brodogradnja i turizam, kao i industrije u nastajanju, primjerice energiju oceana i biotehnologiju.
Obalni dio Hrvatske tradicionalno je okrenut moru koje ima iznimnu gospodarsku važnost za te krajeve, ali i za cijelo hrvatsko gospodarstvo. „Danas je nužno da svi dionici tzv. plavog gospodarstva, od turističkog sektora preko ribarstva pa do akvakulture, dugoročno zajedno rade na očuvanju čistoće i bogatstva mora kako bi izvukli maksimalnu ekonomsku korist, pazeći da dodatno ne naruše njegovu prirodnu ravnotežu. No, plavo gospodarstvo treba se integrirati ne samo kroz sektore, već i kroz različite države i regije. Potrebna nam je međunarodna suradnja ako želimo izvući najviše iz tog ogromnog resursa”, objašnjava direktor Županijske komore Zadar Denis Ikić.
Iako je u Hrvatskoj prošle godine ukupan ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama pao za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 83.318 tona, ohrabruje činjenica da je sektor ribarstva i marikulture prepoznao važnost međunarodne suradnje i sve se više okreće iskorištavanju EU sredstava kako bi podigao konkurentnost.
Županijska komora Zadar tako je nositelj EU projekta Blue boost, vrijednog 1,5 milijuna eura, koji je usmjeren na jačanje marikulture, a cilj mu je poticanje, treniranje i financiranje inovacija unutar sektora Plavog rasta u jadransko-jonskom području. „U sklopu projekta dodijelit će se inovacijski vaučeri u pojedinačnom iznosu od 9 tisuća eura za ukupno pet plavih tvrtki iz svakog projektnog područja. Javni natječaj objavit će se u listopadu ove godine, a aplicirati mogu poduzetnici iz Zadarske županije”, pojašnjava Ikić.
Osim projekta Blue boost, u kojemu je nositelj, ŽK Zadar sudjeluje i kao partner u još dva projekta EU koja se odnose na tzv. plavo gospodarstvo: 4helix+ i Mistral. Projekt 4helix+ usmjeren je na poticanje i financiranje inovacija unutar sektora Plavog rasta u području Mediterana (MED). Cilj projekta je smanjiti jaz između osam mediteranskih regionalnih pomorskih klastera kroz razmjenu znanja među tvrtkama i njihovu suradnju s kulturnim i kreativnim industrijama.
Poticanje inovacija (u plavim tradicionalnim sektorima i sektorima u nastajanju) trebalo bi se postići uspostavljanjem digitalnih platformi, organizacijom međunarodnih B2B sastanaka i regionalnih informativnih dana te dodjelom vaučera za inovacije. Inovacijskom vaučer shemom dodijelit će se 480 tisuća eura za najmanje 48 projekata iz sektora plavog gospodarstva, a javni natječaj trebao bi biti objavljen u ožujku 2019. godine. Cilj Mistrala je osnažiti transnacionalno partnerstvo sastavljeno od osam zemalja kako bi znanje o moru i održivu inovaciju učinili ključnim pokretačima plavog rasta, podržali mediteranske klastere kako bi postali izvrsni posrednici znanja za rastuće plavo gospodarstvo i stvorili i proveli održive razvojne putanje usklađene sa strategijama pametne specijalizacije mediteranskih regija. Naime, Mediteran trenutno zaostaje za EU prosjekom u učinkovitosti inovacija zbog nedostatka suradnje.
„S obzirom na značaj marikulture i ribarstva za gospodarstvo Zadarske županije, doprinos ovakvih i sličnih projekata iznimno je velik. Time direktno jačamo konkurentnost tvrtki iz sektora plavog gospodarstva”, pojašnjava Ikić, dodajući kako je Županijska komora Zadar referentna točka za sve informacije i pomoć poduzetnicima pa tako i za apliciranje na spomenute natječaje.
Ikić objašnjava i kako je preduvjet za razvoj marikulture bila uspostava integralnog upravljanja obalnim područjem, a kao podloga za pokretanje tog procesa još 2003. godine izrađena je Studija korištenja i zaštite mora i podmorja Zadarske županije, prva takva u RH, koja je uključena i u županijski Prostorni plan. „Rezultat ovakvog sustavnog i promišljenog pristupa u cilju valorizacije pomorskog dobra, kao prostora čija je namjena utvrđena prostorno-planskom dokumentacijom, omogućuje poduzetničku inicijativu i ostvarivanja pretpostavki za zapošljavanje i gospodarski rast na području Zadarske županije, i to na način koji će osiguravati primjereno održavanje i zaštitu pomorskog dobra”, rekao je Ikić.
