U Zadru je jučer održan mimohodom obilježena 23. godišnjica u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zadarske županije, Vijeća bošnjačke nacionalne manjine i KUD Ljiljan Zadar.
Kolona sjećanja, svi u bijelim majicama, kretala se od Mosta do „Pozdrava suncu”.
U čast žrtava sudionici su položili 23 ruže u more.
Poruka je ne zaboravimo i ne dozvolimo da se ovakvo zlo bilo gdje i bilo kome dogodi.
Srebrenica svijetom hodi, Zadar 2018
Masovno ubojstvo više od osam tisuća ljudi svih dobi, koje su u nekoliko dana srpnja 1995. počinile vojne i policijske snage bosanskih Srba, u više procesa pred međunarodnim sudovima označeno je kao genocid – najteži zločin u međunarodnom pravu ili zločin svih zločina. Sastavni dio genocidnih radnji bio je i masovni egzodus i nasilna deportacija ostatka bošnjačkog stanovništva Srebrenice, Žepe i Bratunca. Martirij pripadnika obitelji ubijenih, koji su ostali bez očeva, braće i sinova, traje i danas i vjerojatno nikada neće ni prestati. Čitava zajednica nepovratno je obilježena kolektivnom traumom i bezbrojnim osobnim traumama čiji se intenzitet ne može izmjeriti niti opisati.
Srebrenica je, uz opsadu Sarajeva, rušenje Starog mosta, koncentracijske logore Omarska i Keraterm, postala i jedan od općeprihvaćenih simbola rata protiv Bosne i Hercegovine, ali i simbola ljudskog stradanja, te anticivilizacijske i zločinačke politike u Europi na kraju 20. stoljeća. U srebreničkom događaju zgušnjava se ideja rata koji je vođen u Bosni: monstruozni koncept tzv. etničke čistoće, šovinistički i nasilnički nacionalizam koji vodi suspenziji svih etičkih i civilizacijskih normi i vrtoglavom padu u barbarstvo, kult zločina koji se u takvom kontekstu pretvara u herojsko djelo, mitološka opsesija vjekovnim neprijateljima, u ovom slučaju Turcima, te neizbježna odgovornost političke zajednice koja je najprije pripremila ideološki teren za zločin, a potom ga odobravala tijekom njegovog izvršenja.
Pitanje s kojim se suočava zajednica nakon pokušaja njena potpunog uništenja je možda i najteže pitanje koje se može postaviti u kulturnopolitičkom okviru: kako pamtiti zločin ovakvih razmjera i pritom sačuvati pijetet prema žrtvama, ali i spriječiti političku manipulaciju u isti mah? Koje je mjesto srebreničkog genocida u kolektivnom, komunikacijskom i kulturnom pamćenju Bosne i Hercegovine, a koje u pamćenju Europe i svijeta? Suprotno uvriježenom mišljenju, kolektivno pamćenje ne nastaje, a pogotovo se ne održava spontano. Kulturna zajednica mora pronaći odgovore koji bi bili u skladu s visokim etičkim imperativom koji nalaže taj historijski događaj.
Zato ne dozvolimo da se ovako što nikada, nigdje i nikome ne dogodi.
Džemail Spahić , Predsjednik vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zadarske županije
Na nama mladima je zadatak da upozoravamo i očuvamo sjećanje na ovaj nemili događaj kako se u budućnosti ne bi ovakve strahote više događale. Ubijanje nedužnih nije put ka boljem sutra i ne može ostati neosuđeno. Mora se i pravim imenom nazvati, a to je genocid.
Nažalost Bošnjaci kroz Srebrenicu dijele tugu s Hrvatima i zločinima u Škabrnji i Vukovaru, a to bi nas trebalo još jače spajati. Ovim putem bi zahvalio i svim izaslanicima udruga iz Domovinskog rata kao i izaslanstvima Grada Zadra i Zadarske županije koji su i ove godine sudjelovali u mimohodu: Srebrenica Svijetom hodi.
