O slučaju sječe šume borova za sadnju rogača u Bibinjama priopćenjem za medije oglasila se i Udruga Eko-Zadar navodeći kako je njihov zeleni telefon zadnjih dana zaprimio velik broj prijava građana nezadovoljnih sječom drveća.
Podsjetimo, investitor radova je BioSvijet, odnosno njegov vlasnik Marin Medić koji je zemljište od zadarskih benediktinki dobio u koncesiju u trajanju od 18 godina. On je za projekt sadnje rogača od resornog Ministarstva dobio bespovratna sredstva u iznosu od preko 8 milijuna kuna. Radovi su trebali započeti početkom tjedna, no sječu šume spriječili su mještani uz podršku općinske vlasti koja šumu ističe potrebnom zaštitom od zagađivanja obližnjeg kamenoloma. Sukobljene strane istražuju je li zemljište kvalificirano kao šumsko ili poljoprivredno (pašnjak).
U nastavku donosimo priopćenje zadarskih “zelenih”:
– O predmetnoj šumi do 2014. godine vodila je brigu država. Dokaz o tome su javno dostupni podaci Hrvatskih šuma, Gospodarska osnova za razdoblje: 2005. – 2014. Predmetna šuma zavedena je pod G.J. Sukošan, odjeli 78 i 79. Granice šumske obilježbe odjela 78 i 79 su i danas vidljive na terenu. Po Zakonu o šumama tehnički je nemoguće da bi država izradila šumskogospodarsku osnovu za odjele 78 i 79 da je riječ o pašnjaku. Šuma je na tom području njegovana i uzgajana najmanje 60 godina. Za podizanje i održavanje šume izdvajala su se javna sredstva OKFŠ-a (Općekorisne funkcije šuma). Riječ je o fondu koji vodi brigu o šumama. Po Zakonu o šumama bez posebnog odobrenja nije moguće krčiti šume i pretvarati ih u poljoprivredne kulture. Također tehnički je nemoguće da bi katastar proglasio površinu pašnjakom ako doista nije riječ o pašnjaku u stvarnosti.
Vlasnik šume ako ne želi ne mora šumu iskrčiti već može s istom gospodariti kao šumom. Kako je predmetna šuma danas u katastru zavedena kao pašnjak nije nam poznato. To ne bi smjelo biti moguće. Zakonski je dopušteno i poželjno poljoprivredne površine koje su radi zapuštenosti obrasle inicijalnim stadijima šumske vegetacije privesti poljoprivrednoj kulturi. Navedeno podrazumijeva vrijeme od cca 5 do 15 godina zapuštenosti i to površinama na kojima nije razvijena visoka šuma.
Na predmetnoj površini 19.02.2018 godine započeti su radovi sječe šume. Radove izvodi slovenska tvrtka Lesnika gozdarstvo d.o.o., koja ima važeće dozvole za radove sječe šume. Tvrtka Lipov gaj j.d.o.o. koja ima potrebne dozvole za otpremu drva i koja je po ugovoru trebala vršiti otpremu otkazala je ugovor tako da se drva s predmetne parcele trenutno ne mogu otpremiti i prodati pilanama. Glavni izvođač radova je tvrtka Ban produkt d. o. o. , investitor je tvrtka Bio svijet d.o.o.., a vlasnik šume je Samostan Sv. Marije iz Zadra.
Institut za istraživanje i razvoj održivih ekosustava, 2015. godine u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš utvrdio je da ne postoje razlozi zbog kojih je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš pa isti nije ni proveden.
Napominjemo da nakon prenamjene šume u poljoprivrednu kulturu rogača Investitor može protekom od najmanje 5 godina tu poljoprivrednu površinu proceduralno lako privesti građevinskoj namjeni.
Investicija potrebna da bi se površina pod šumom privela poljoprivrednoj kulturi je tolika da je na predmetnoj površini uzgoj bilo koje višegodišnje kulture u roku od 18 godina (rok u kojem je Samostan dao u najam predmetnu parcelu) financijski neisplativ. Rok na koji bi se takav ili sličan nasad trebao uzeti u najam mora iznositi više od 20 godina (uobičajeno 40 do 50 godina). Ako sadnja ne uspije ili se pokaže dugoročna neisplativost plodouživanja, lako će biti opravdati prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište koje je dakako daleko isplativija investicija.
U konkretnom slučaju Samostan ili Investitor mogu također iskoristiti trenutno dostupne EU fondove za šumarstvo u svrhu uređenja park šume, šetnica, poučnih staza, staza za jahanje, vidikovaca i sličnih sadržaja.
Osim cijelog upitnog proces u vezi šume, ponovno se postavlja pitanje i o Kamenolomu koji godinama truje stanovništvo u svojoj blizini, te s brojnim detonacijama uništava imovinu i zdravlje ljudi u Bibinjama.
