Nekadašnji bibinjski načelni nakon odlaska iz politike i odslužene kazne zbog zloporabe položaja novu karijeru našao je o uzgoju smilja. Priču o njemu i još nekoliko proizvođača donosi današnji New York Times!
Generacijama su Zadrani, piše novinar ovog lista Joseph Orovic, koristili suhe, žičane stabljike i žute cvjetove za sprljivanje dlaka svinja namijenjenih za ražanj. Prije otprilike pet godina, proizvođači kozmetike i industrija eteričnih ulja počeli su koristiti rijedak ekstrakt cvijeta – poznatog kao smilje – kao ključni sastojak u vrhunskim kremama, mastima i tinkturama, koji se prodaju zbog svoje navodne moć pomlađivanja.
Neka se zato svinje briju same, odlučili su lokalni stanovnici, te obratili pozornost na prikupljanje buseva nekad zanemarenog korova, u nadi da će stvoriti novu lokalnu industriju koja će se dodati gospodarstvu temeljenoj na izgradnji, uzgoju voća, maslinovom ulju i dodiru turizma.
Do sada nisu imali previše uspjeha.
“Trebao bih početi stavljati neke od ovih stvari na svoje lice”, kaže 48-godišnji Nino Šimunić, , ignorirajući idilični pogled na jahte i trajekte koji prelaze Zadarski kanal.
Umjesto toga, kako je zabilježio i fotograf Zoran Marinović, promatra oštro tlo s vrha svog traktora, truckajući se mjesečevim krajolikom, tražeći bilo kakve znakove smilja, koja preživljava na ovom suhom terenu dugo nakon što se iskopa.
Godine 2015. g. Šimunić, veteran Domovinskog rata, okončao je burnu 15-godišnju karijeru u lokalnoj politici i pridružio se redovima stanovnika koji traže financijski uzlet u smilju. Postao je partner lokalnog benediktinskog samostana, koji mu je osigurao 12 hektara zemljišta u zamjenu za dio prinosa. Ako ga bude.
Ovo je njegova prva žetva i nema nikakvih očekivanja.
“Ako pokrijem barem neke troškove goriva i ručka, sretan sam”, kaže.
Globalna financijska kriza bila je u velikoj mjeri odgovorna za šestogodišnju recesiju. Ulaskom u Europsku uniju za 2013. godine došli su strani lanci s konkurentnim proizvodima iz drugih zemalja, koji su donijeli dodatne probleme domaćem poljoprivrednom i proizvodnom sektoru.
Danas se nacija od 4,2 milijuna ljudi oslanja na bum turizma, uglavnom na jadranskoj obali, s ljetnom sezonom koja donosi gotovo petinu svoje ekonomske proizvodnje. Tako su poljoprivrednici u kopnenim regijama i gradovima poput Zadra uvijek u potrazi za novim putom novca.
Tu se uklapa smilje – s latinskim nazivom Helichrysum italicum.
Potencijal masovnog tržišta korova pojavio se na prijelazu stoljeća, kada su kozmetičke tvrtke poput LOccitanea počele patentirati formule protiv starenja koje su uključivale smilje.
Eterična ulja koja se nalaze unutar cvijeta pomažu poboljšati sposobnost kože da se bori protiv djelovanja agresivnog okoliša, za kojeg se zna da ubrzava starenje kože “, kaže Lucy Primrose, direktorica učenja i organizacijskog razvoja za LOccitane. Liniju proizvoda od smilja “naši kupci obožavaju”, rekla je ona.
Ali francuski kozmetički div dobiva svoje smilje s farmi na Korzici. Do sada su poljoprivrednici iz Zadra imali malo sreće u partnerstvu s kozmetičkim tvrtkama . Umjesto toga prodaju sirovo zrno u obližnje destilerije koji djeluju kao most proizvođačima koji imaju odnose s većim kozmetičkim tvrtkama. Ulje biljke doseže do 2.500 eura po kilogramu ili oko 1.15 litara.
Zadarski poljoprivrednici vjeruju da će količina i kvaliteta njihovih pojedinačnih usjeva postati prevelika kako bi ih kozmetička industrija zanemarila.
Cijelu priču o smilju možete pročitati na linku.
