Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru organizira Znanstveno-stručni skup “Identitet i različitost u odgoju i obrazovanju” koji će se održati u Zadru od 21. do 23. rujna. Na Skupu će prisustvovati velik broj izlagača iz cijele Hrvatske i ostalih europskih zemalja. Skup je svojevrsni nastavak prošlogodišnjeg skupa Suvremeni pristup odgoju i obrazovanju djece i učenika, a ciljana su mu grupa djelatnici iz sustava ranoga i predškolskoga te osnovnoga odgoja i obrazovanja, djelatnici iz zdravstvenoga sustava, djelatnici iz sustava socijalne skrbi, sveučilišni nastavnici i znanstvenici, volonteri iz nevladinih udruga i dr.
– Odgoj je fenomen koje poznaju sve civilizacije. Mnoštvo različitih pristupa i teorija koje nude različite odgovore u vezi fenomena odgoja nadasve upućuju na njegovu kompleksnost. Čini se neminovnim postaviti pitanje roditeljima, ali nadasve kreatorima (socijalne) politike i “normi” svakodnevnog “suvremenog” svijeta – može li današnje društvo primjereno ljudskom dostojanstvu odgovoriti trenutnim izazovima na svim planovima života, marginalizirajući važnost odgoja i prihvaćanja različitosti djece (i odraslih) kao proklamiranih ciljeva humanog razvoja svake osobe i jednog od “strateških” humano-razvojnih rješenja različitih “kriza”?, pita se u sažetku svog rada Jasminka Zloković, jedna od dviju sudionica koje će izlaganje iznijeti odmah nakon otvaranja skupa u četvrtak u 9 sati u Multimedijalnoj dvorani Novog kampusa.
Vesna Bedeković održat će izlaganje na temu “Identitet i različitost: interkulturalni pristup odgoju i obrazovanju”, a do kraja dana i u petak velik broj eminentnih znanstvenika iz područja odgoja i obrazovanja održat će preostala izlaganja, o izazovima neuroznanosti i novim pristupima učenju, poticajima odgojitelja za izgradnju identiteta kod djece u ranom djetinjstvu, učiteljevoj samoprocjeni kvalitete… Jelena Vignjević predstavit će zadarsku početnicu iz 1847., dok će Slavica Šimić Šašić i Maja Stavljenić izlagati o anksioznosti kod učenika.
– Anksioznost je jedna od najrasprostranjenijih pojava i najčešći psihički poremećaj dječje, ali i adolescentne dobi koji ima velik utjecaj na djetetovu funkcionalnost u školi. Uobičajena je emocionalna reakcija koja za većinu djece predstavlja dio svakodnevnoga života. No u slučajevima kada se javi u intenzivnom obliku i dugo traje, anksioznost postaje ometajuće stanje izrazito neugodnoga karaktera. Rijetka istraživanja pokazuju da učitelji nedovoljno dobro prepoznaju anksioznost učenika. Razlog leži u činjenici da je jedna od tipičnih reakcija anksioznosti maskiranje, kompenziranje anksioznosti kroz nemir, drskost, nedisciplinu i agresiju, istaknule su u sažetku Šimić Šašić i Stavljenić.
U subotu ujutro planirano je zatvaranje skupa uz iznošenje zaključaka i izvješća.
