Svečanom podjelom diploma danas je na Sveučilištu u Zadru završena 10. Zoranićeva arkadija, Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika, književnosti i kulture, namijenjena svima onima koji žele naučiti ili usavršiti hrvatski jezik , upoznati Zadar, steći ili proširiti svoja znanja o Hrvatskoj, njezinoj kulturi i povijesti.
Ove godine u radu škole sudjelovalo je 12 polaznika iz Nizozemske, Belgije, Ukrajine, Kanade, Luksemburga, Finske… U jutarnjim satima održana je nastava hrvatskoga jezika, a poslijepodneva su bila rezervirana za različite radionice o hrvatskoj kulturi, glagoljici, pomorstvu, posjete muzejima i sl. Tako su polaznici stekli osnovna ili napredna znanja o jeziku i upoznali se sa zemljom i gradom u kojem su boravili.
– Taj dio programa o hrvatskoj kulturi nam je jednako važan kao i učenje hrvatskoga jezika, jer su gotovo svi iskazali želju za upoznavanjem naše zemlje i običaja. Radionice glagoljice, koje je priredila studentica Ruža Meštrović , bile su im vrlo zanimljive jer su primijenili stečena znanja, a jedan je polaznik tim starim hrvatskim pismom urezao u glinu riječi Oscara Wildea na engleskome jeziku – ističe voditeljica Ljetne škole dr. sc. Marijana Bašić, koja je s tajnicom Škole dr. sc. Sanjom Baričević pobrinula za organizacijski dio Škole. Individualnu nastavu s polaznicima održala je lektorica Katarina Tokić, a grupne tečajeve vodili su lektori Marija Bobanović, Ana Vulelija i Ivan Magaš.
Belgijanka Katja Lambrichts radi kao pravnica-prevoditeljica za Europski sud pravde u Luksemburgu. Tečno govori hrvatski jezik, a tečaj je upisala jer želi usavršiti znanje hrvatskoga jezika kako bi mogla što bolje prevoditi tekstove s hrvatskoga jezika na nizozemski jezik. Pravilo europskih institucija naime jest da prevoditelji prevode s drugih stranih jezika na materinski jezik.
– Volim učiti strane jezike i odmah na početku mogu reći da je hrvatski jezik jako lijep te da ima svoje mjesto u Europskoj uniji. Neke stvari u gramatici su mi dosta teške s obzirom na to da se prije nisam susretala sa slavenskim jezicima niti hrvatski ima bilo kakvih sličnosti s jezicima koje ja govorim. Ipak, puno je lakše pisati nego se tečno izražavati u komunikaciji s izvornim govornicima, kaže Lambrichts, koja je zbog lokacije Sveučilišta strahovala da će se raditi o turističkom tečaju, no predavači su je brzo razuvjerili.
Nizozemka, Janneke van der Sluis, na tečaj je došla iz potpuno drukčijih razloga – 30 godina ljetuje u Hrvatskoj, već prilično dobro vlada razgovornim jezikom, ali je htjela savladati i gramatiku i tako, kaže, pokazati poštovanje prema svojim hrvatskim prijateljima. Prijavu za tečaj poslala je – u rujnu prošle godine, kako bi se “imala čemu veseliti kroz zimu”. Emil Kmetič-Marceau iz Kanade budući je student arheologije na Sveučilištu u Zadru. Kaže kako je puno napredovao u dva tjedna te je spreman za nastavak školovanja.
Francuz Vincent Capet hrvatski jezik uči već šest godina i među naprednijim je polaznicima. Bavi se prevoditeljstvom, a kako je u svojoj tvrtki u Belgiji među mlađima, trebao je odabrati jedan slavenski jezik.
– Odabrao sam Hrvatsku jer sam vidio da je to predivna zemlja. Uživam u učenju hrvatskog jezika i žalim što nisam i brže napredovao. U Zadru sam četvrti put, treći put na tečaju koji je vrlo profesionalan, prilagođen našim zahtjevima, što je u mom slučaju vrlo bitno jer sam ja tumač, pa mi je potrebno usavršavanje govora, govori Vincent, koji je u Zadar došao sa svojom obitelji.
Britanac Paul Pryce-Jones kaže kako je Hrvatska u Kraljevini hit-destinacija, što ga je potaknulo da počne učiti hrvatski jezik. On je “krivac” za riječi Oscara Wildea u glini, a kaže kako uvijek nastoji naučiti barem osnove jezika zemlje u koju putuje turistički. Kad je prošle godine ljetovao na Kreti, učio je grčki jezik koji mu je bio donekle jednostavniji jer ga s engleskim barem vežu neke internacionalne riječi.
– Hrvatska je lijepa zemlja s različitim krajolicima, spojem planina i mora koji se rijetko gdje može vidjeti. Također, Hrvatska je mirno mjesto, s puno manje ljudi nego u Londonu, u kojoj se može zrak udahnuti punim plućima, kaže Paul, tumač znakovnog jezika. Kaže kako je to posebna priča, ali se na ulici u Zadru uspio sporazumjeti s dvjema gluhonijemim gospođama.
– Objasnio sam im odakle sam, a kad su se ukazale razlike između jezika, sporazumjeli smo se gestama, otkriva Paul.
Zoranićeva arkadija
Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika, književnosti i kulture Zoranićeva arkadija osposobljava polaznike za tečniju i pravilniju uporabu hrvatskoga jezika te ih upoznaje s bitnim čimbenicima hrvatskoga kulturnoga identiteta. Uz predavanja i nastavu hrvatskoga jezika, program je obogaćen popodnevnim radionicama, posvećenima glazbi, filmu i drugim područjima, kroz koje su polaznici upoznali hrvatsku kulturu.
Dvotjedni jezični tečaj raspoređen je u tri stupnja – početni, srednji i napredni. Svaki stupanj obuhvaća tečaj hrvatskoga jezika (50 školskih sati nastave) i poslijepodnevne radionice. Nastava se održava prema suvremenim i moderno opremljenim udžbenicima, a predavanja su popraćena multimedijalnim prezentacijama. Dio se nastave održava i kroz terenski rad.
