Molekularna biologinja Mateja Bačić radi u ResearchGateu, svojevrsnoj društvenoj mreži za znanstvenike koju je Business Insider smjestio na drugo mjesto naj kul kompanija u Berlinu, pište Tportal.
ResearchGate je mješavina LinkedIna i Facebooka za znanstvenike; mreža na kojoj se osim iskustva i kompetencija, objavljuju i znanstveni radovi, projekti i suradnje. Ova tvrtka, osnovana prije devet godina pod palicom biologa Ijada Madischa, našla se na drugom mjestu popisa Business Insidera o naj kul tehnološkim kompanijama u Berlinu. Zašto je toliko kul, ispričala nam je 27-godišnja Zadranka Mateja Bačić koja u ResearchGateu radi posljednjih godinu dana.
ResearchGate trenutno ima više od 12 milijuna aktivnih korisnika iz svih područja znanosti i dijelova svijeta, što ga čini najvećom akademskom društvenom mrežom na svijetu. Tamo je objavljeno preko 100 milijuna stranica znanstvenih radova. Ono što ga razlikuje od konkurenata jest činjenica da se na ResearchGateu mogu objavljivati i negativni rezultati koji su rijetko ili gotovo nikad javno dostupni a koji jako puno znače u procesu istraživanja zbog ogromne uštede vremena i sredstava, priča nam ova molekularna biologinja.
Objavljeni znanstveni radovi su besplatni i dostupni svima koji ih žele pročitati, no suradnje, praćenje projekata, odgovori na pitanja te ponuda poslova, sadržaj su koji je dostupan samo registriranim korisnicima.
Posao u ResearchGateu, tvrtki u koju je svojevremeno uložio i Bill Gates, a u posjet joj dolazi i kancelarka Angela Merkel, Mateji je prvi nakon završenog zagrebačkog Prirodoslovno matematičkog fakulteta.
– Dinamika je takva da si prisiljen učiti jako puno u jako malo vremena, vrlo brzo dobivaš vlastite odgovornosti, ali to je nagrađeno napredovanjem. Posao s punim radnim vremenom dobila sam nakon samo četiri mjeseca rada, kaže Mateja, koja područje djelovanja s molekularne biologije sada širi i na tech stranu priče te marketing i poslovanje.
Zagrebačku studentsku adresu zamijenila je onom berlinskom jer, kako kaže, do napretka se najbolje dolazi izlaskom iz zone ugode. Prije preseljenja Berlin je posjetila turistički i privukao ju je kao grad potpuno suprotan onome što je čula o tradicionalnoj Njemačkoj.
– Internacionalan, otvoren, s mnoštvom mladih ljudi iz cijeloga svijeta… prepun mogućnosti čak i ako ne govorite njemački jezik, što je bio moj slučaj, kaže Mateja te dodaje: Ako pretrpite nekoliko nužnih posjeta državnim institucijama, sasvim lako možete funkcionirati bez znanja jezika.
Doda li se tome socijalna i gospodarska sigurnost države te blizina Hrvatskoj, Berlin se nameće kao logičan izbor. Ovaj grad s 3,5 milijuna stanovnika koji se nekada opisivao kao siromašan, ali seksi, lani je zabilježio rast gospodarstva od 2,7 posto i pravi je mamac za tvrtke, pogotovo one s tech predznakom. Trenutno je dom nekima od najpoznatijih svjetskih imena ko što su Google, Facebook, SAP, Amazon, Apple, a prognoze za budućnost su svijetle.
Njemačko bi gospodarstvo, prema procjenama vlade, u ovoj godini trebalo rasti po stopi od 1,5 posto, a do 2018. broj zaposlenih trebao bi se povećati za dva milijuna. Prosječna početna plaća u IT-u iznosi oko 2000 eura neto, no vrlo brzo raste s obzirom na veliku potražnju radnika u tom polju. U ostalim strukama, otkriva nam Mateja, početna plaća kreće se oko 1500 eura. Porez je dosta visok, ako ste samac bez djece iznosi oko 40 posto.
Što se troškova života u glavnom gradu Njemačke tiče, Berlin je još uvijek relativno jeftin grad u usporedbi s ostatkom Njemačke i drugim europskim metropolama.
– Berlinski klubovi, poput Berghaina, Tresora i Sisyphosa, među najpoznatijima su. Upad u njih, ali i većinu drugih klubova košta između 10 i 20 eura, naravno, ako uopće uspijete ući, što je vrlo teško s obzirom na njihovu strogu selekciju na vratima. No ako želite samo mirnu večer vani, preporučuje Mateja, najbolji su barovi i manji klubovi u Kreuzbergu, Neukollnu i Mitteu.
Preko ljeta popularne su mnogobrojne zelene površine uz kanale rijeke. Normalno je piti pivo na javnom mjestu, pa čak i dok se vozite podzemnom.Što se hrane tiče, u Berlinu je sve u znaku streetfooda, malih usputnih zalogajnica i štandova na cesti gdje možete pojesti vrhunsku hranu iz bilo kojeg dijela svijeta za 5-6 eura. U malo ljepšim restoranima, prosječni obrok s pićem košta oko 10-15 eura pa na više.
Mateja je tek odnedavno jedina Hrvatica u ResearchGateu; dvojica kolega otišli su u druge firme. Većina Hrvata koje zna u Berlinu zaposlena je u tech startupovima, znanosti ili su freelanceri.
– U Berlinu imam cijelo društvo s našeg govornog područja, a često mi se javljaju i drugi poznanici iz Hrvatske koji planiraju doći baš u Berlin, priča Mateja.
Povratak u Hrvatsku? Nije isključen u budućnosti, no trenutno joj je Berlin mjesto na kojem treba biti.
– Najviše mi nedostaju obitelj i prijatelji, a povremeno i onaj malo laganiji način života, više sunca i kvalitetnija hrana. Međutim, tek sam počela s karijerom i definitivno želim što više naučiti, a trenutno mi okolina sve to pruža, Matejino je razmišljanje.
Dodaje kako u Hrvatskoj ima mnogo pametnih ljudi koji u nemogućim uvjetima rade izvanredne stvari.
– Ako se vratim, voljela bih biti dio tog razvitka. Njemačka nije zemlja meda i mlijeka, no za razliku od Hrvatske, ima jako dobro posložene prioritete te zna u kojem smjeru ulagati te koji su joj najveći aduti, zaključuje.
