ZADAR– Za dobrim konjem prašina se diže, pa tako za završetak obnove Kneževe palače, događajem kojeg teško da će zasjeniti bilo što u u mandatu lokalne vlasti na isteku, povlači se pitanje zasluga.
– Gradska uprava je i na ovom projektu pokazala svoju ozbiljnost i učinkovitost, pohvalio se gradonačelnik Božidar Kalmeta na svečanom otvorenju, bez da je istaknuo da je nositelj bio najmlađi Odjel za EU fondove, koji je radio i vodio poslove i za druge odjele koji su trebali biti involvirani u taj građevinski zahvat i kulturno – turističko profiliranje. Premijer Andrej Plenković čestitao je Gradu Zadru na uspješnom ostvarenju tako vrijednog projekta i otišao korak dalje.
– Ovaj projekt iznjedren je samo zajedničkim angažmanom svih institucija i vođen željom da ovdje na Poluotoku Kneževa palača bude ponovno mjesto…, ustvrdio je Plenković pred mnoštvom građana Zadra među kojima je bilo onih koji su povratak u Kneževu doživjeli vrlo intimno.
Na stranici Zadarske županije danas se podsjeća kako je župan Stipe Zrilić na otvorenju izjavio kako se „Ideja o obnovi dviju palača koje su se smjestile ovdje u srcu grada, Kneževe i Providurove, ideja o Muzeju dvije palače rodila se u Zadarskoj županiji”.
Svi oni – političari u međuvremenu su zaboravili na pojedince, ljude koji su godinama bili angažirani na tom poslu: od konzervatorice Anastazije Magaš, restauratora iz Zagreba koji su incognito obnavljali štokature, Lions kluba koji je 2012. pokrenuo javnost svojom donatorsko-kulturnom akcijom za obnovu Koncertne dvorane, preko projektanata Ive Letilović i Igora Pedišića, građevinara i obrtnika, restauratora iz Osijek pa do pročelnika Šime Erlića sa suradnicima, koji je bio koordinator projekta punih 24 mjeseca.
I onda dolazimo do neposredne gradske kronike na koju nas je ovog vikenda podsjetila članica jednog od najstarijih kulturnih društava Petar Zoranić, a što je zapisano i u njihovoj monografiji. Društvo Zoranić, čije je sjedište bilo u Kneževoj, početkom 1990. godine pokrenuo akciju sanacije Kneževe palače koja je tada bila u jako lošem stanju. Jedna od posljednjih većih rekonstrukcija tog renesansnog zdanja bila je u 19. stoljeću.
Zoranić je priredio više humanitarnih koncerata, prikupivši određenu sumu novca, koja je prema prijedlogu člana Uprave Zoranića i konzervatora Pavuše Vežića, utrošena u izradu fotogrametrijska snimke Kneževe. Snimka je bila gotova na ljeto 1991. godine, a već u listopadu je Kneževa granatirana. Upravo ta fotogrametrija bila je presudna i pomogla je zadarskim statičarima iz D&Z da uz pomoć konzervatora učvrste i konzerviraju Kneževu u očekivanju boljih dana. U potentnim godinama tzv. zadarskog građevinskog booma, nitko nije ni govorio o obnovi Kneževe, premda je još 2005. godine, muzeolog Tomislav Šola u suradnji s poglavarstvom Grada Zadra i uz pomoć kustosa Narodnog muzeja, izradio idejno rješenje.
A da nije bilo EU fondova na koje je taj projekt aplicirao Grad Zadar, kao što je to napravljeno i s Providurovom palačom, još bi oni isti koji su na otvorenje došli puni radosti i dalje s tugom gledali prema zatvorenoj Kneževoj palači i nostalgično govorili kako je njoj prava Koncertna dvorana u kojoj nitko nije svirao ni plesao kvarat stoljeća.
