ZADAR – Ovako su govorili zadarski političari uoči objave arhitektonsko urbanističkog natječaja za Gradsku tržnicu: „Potrebna je kompletna izmjena sadržaja jer je riječ o osjetljivom i važnom projektu u povijesnoj gradskoj jezgri. Tržnica bi trebala biti otvorena cijeli dan i imati puno više sadržaja, promovirati autohtone proizvode. Želi se postići da gradska tržnica postane promotor gospodarskog razvitka i element revitalizacije povijesne jezgre”.
I onda su Zelenu pijacu s Foruma, današnju pjacu, preimenovali u buduću Seljačku tržnicu, a zagovarali ideju da bude po uzoru na tržnice u Barceloni i Madridu.
Na kraju se dobili mediteransko rješenje: prvonagrađeni rad Hrvoja Njirića koji je zasnovan na nautičkom konceptu. Tende u obliku jedra, njihovo sklapanje kao na brodu, a sličan mehanizam dizajneri pobjedničkog rješenja opisuju kod sklapanja montažnih štandova.
Rješenje je to koje treba dorađivati da bi bilo provedivo, pa je žiri dao upute autorima da nađu načina kako će spojiti dijelove jedra kroz koje bi kiša mogla padati.
– Bit će to ugoda kupnje pod otvorenim nebom. Pod određenim okolnostima se zaštićuju pomičnim tendama, ustvrdio je na novinarski upit zagrebački arhitekt Njirić. Stupovi na kojima će biti razapete tende, trebali bi biti multifunkcionalni: sa solarnikom koji će generirati struju za rasvjetu noću, s utičnicama za WI-Fi te su moguće i grijalice.
Hoće li tako dizajnirana zadarska tržnica biti funkcionalna tako da se prodavači ne smrzavaju zimi i da ne kisnu, da s tenda otječe voda, da one budu od materijala koje neće iz ptičje perspektive izgledati prljavo. Sve su to tehnička rješenja na koje moraju odgovoriti arhitekti i dizajneri prvonagrađenog rada, koji, kako je već poznato nije dobio podršku zadarskog dvojca Hrvoja Baranovića i Matka Segarića u peteročlanom žiriju. Arhitekt Baranović i dipl. inž graditeljstva Segarić na kraju složili da je to od svih rješenja najmanje invazivni zahvat u prostoru.
Konzervatorima je Njirićevo rješenje neprihvatljivo. Ta zaštitarska struka u Zadru ionako nema previše autoriteta obzirom na sva rješenja dogradnje, vrhunac koje je aneks Muzeja antičkog stakla i ograda od inoksa na Muraju – i svega drugog što su oni dopustili na Poluotoku.
Zadarska pijaca s novim redizajnom, ako do njega uopće dođe, ostat će na zapuštenom i zacrnjenom kamenu, koji je postavljen u arhitektonskom projektu Ivice Oštrića koji ja također podrazumijavao prodaju danju a noću sadržaje za druženje građana.
Ista podloga dio je projektnog zadatka, kazao je na pitanje novinara Njirić. Kamen će se dignuti kako bi se ugradila nova infrastruktura i ponovno vratiti nazad. Teško da će se raditi skupi zahvat njegovog bijeljenja, a hoće li se crnilo skinuti pjeskarenjem , teško je predviđati, dok god iz gradske uprave na kažu: idemo u projekt.
Javnost je jako zainteresirana za uređenje gradske tržnice, što je pokazao i odaziv na otvorenje izložbe u Arheološkom muzeju po jako hladnom vremenu. Na žalost u samom natječaju svega su četiri rada potpisana od strane zadarskih arhitekata. Daleko je brojnija ta struka u Zadru, ali se od njih nije mogla ni riječ čuti u raspravi oko ipak problematičnog ishoda natječaja. Radi se o važnom javnom prostoru ne samo u životu grada već o turističkoj percepciji Zadra. Između dva rata, zadarska tržnica uređivala se po projektima zadarskih arhitekata.
