Nakon tri godine “šetanja” između Općinskog suda u Kutini i Županijskog suda u Sisku predmet sada rješava Županijski sud, čija će odluka biti pravomoćna i ovršna.
Nakon što je Neuropsihijatrijska bolnica u Popovači podnijela tužbu protiv svojih bivših specijalizantica, tražeći milijunske odštete zbog prijevremeno raskinutih ugovora o specijalizaciji, tužene liječnice upozoravaju na kaos u regulaciji i poštivanju radnih prava liječnika što je, ističu, pravi razlog egzodusa tog kadra iz Hrvatske.
Bivše specijalizantice kažu da bolnica od njih sudski potražuje povrat iznosa bruto plaća zarađenih tijekom četverogodišnje specijalizacije, zajedno s isplaćenim jubilarnim nagradama, darovima za djecu i drugim pravima iz Kolektivnog ugovora. Sve je to, kažu, uvećano za višegodišnje kamate i u konačnici suprotno odluci Vrhovnog suda iz listopada 2013. po kojoj “iznos plaće isplaćen za obavljeni rad ne može ulaziti u trošak specijalizacije”.
Bolnica tužila bivše zaposlenice
Bolnica u Popovači je 2013. podnijela tužbu protiv pet bivših zaposlenica zbog prijevremenog raskida ugovora s bolnicom jer su umjesto ugovorenih osam odradile četiri godine nakon završene specijalizacije i nastavile raditi u drugoj javnozdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj.
U razgovoru za Hinu ističu da su ugovore raskinule u vrijeme tzv. “Milinovićeva pravilnika”, koji je takvu mogućnost dopuštao i po kojemu je značajan broj zdravstvenih ustanova postupio te liječnicima ponudio izmjenu ugovora. “Bolnica u Popovači to je odbila učiniti 2011. godine, čime je dovela u neravnopravan položaj pred zakonom nas kao hrvatske građanke, zbog čega je postupak na Ustavnom sudu i čeka se njegova odluka”, ističe tužena Maja Živković.
Nakon tri godine “šetanja” između Općinskog suda u Kutini i Županijskog suda u Sisku predmet sada rješava Županijski sud, čija će odluka biti pravomoćna i ovršna.
Jedna od tuženih liječnica Tatjana Kandučar u razgovoru za Hinu upozorila je da ih je tužila bolnica koja ne poštuje odluku Vrhovnog suda (iz 2013.) ni izmjene pravilnika o specijalizacijama, donesene prošlog mjeseca, po kojima je bolnica bila dužna izmijeniti nepovoljne ugovore sa specijalistima.
Prijetnje ovrhama od milijun kuna
Posljedično, njoj, kao i drugim tuženim liječnicama, prijeti ovrha od milijun kuna na ime troškova bruto plaća i višegodišnjih kamata, te pokrivanja sudskih troškova. Bolnici u kojoj je ukupno odradila 17 i pol godina, uključujući čekanje specijalizacije, sada će možda trebati isplatiti kompletnu imovinu s naslijeđenim nekretninama, a bolnica od nje potražuje i darove za dijete koje je dobila na temelju kolektivnog ugovora.
Istovremeno se, kaže, u javnosti stvara percepcija da su bolnice i porezni obveznici kroz bruto plaće financirali školovanje liječnika tijekom specijalizacije. “Bruto plaće specijalizanata isplaćene su na temelju Zakona o radu i ugovora o radu. To nisu stipendije, plaće smo odradili, nismo sjedili u klupama i za to dobivali plaću. Sve drugo bilo bi ropski odnos, suprotan Ustavu”, kaže.
U prijavi Inspektoratu rada, gdje detaljno opisuje kršenja radnih prava i diskriminaciju u Popovači, Kandučar navodi kako se ne nada nekoj pomoći od Ministarstva zdravlja “pošto je sada sve orijentirano na izbornu kampanju”. Svjedoči i o drugim iskorištavanjima i diskriminaciji liječnika kojima je bolnička uprava nudila ugovore po principu “uzmi ili ostavi” s obavezom osam i više godina odrade nakon završene specijalizacije.
Bolnica: Samo tražimo da se poštuju preuzete obveze
Odgovarajući na pritužbe svojih bivših zaposlenika, iz Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači podsjećaju da su liječnici sklopili ugovore kojim obje ugovorne strane preuzimaju prava i obveze sukladno pozitivnim propisima, važećima u tom trenutku. Ugovorima je, kažu, jasno i nedvosmisleno utvrđeno koje su obveze specijalista koji nakon položenog specijalističkog ispita otkaže ugovor o radu prije isteka vremena na koje se obvezao ostati na radu u bolnici.
Što se tiče primjene Pravilnika o specijalističkom usavršavanju iz 2011., ističu da je sudski postupak koji je 19 liječnika pokrenulo protiv bolnice radi izmjene ugovora o specijalizaciji završen s pravomoćnom presudom da su ugovori o specijalizaciji pravno valjani i da se pravilnik iz 2011. na njih ne može retroaktivno primijeniti. Presude prvostupanjskog suda i Županijskog suda u Sisku potvrđene su i odlukom Vrhovnog suda, poručuje ravnateljica Marina Kovač.
Maja Živković pak upozorava da su na to rješenje uložili tužbu Ustavnom sudu te da cijeli postupak, za kojeg trenutno postoji pravomoćna presuda, ne mora značiti da će na kraju i ostati takav jer Ustavni sud još uvijek nije donio presudu. Poručuje da su, ako bude potrebno, spremne “nastaviti pravni put prema Strasbourgu”.
Pravilnik obvezuje na izmjenu prethodno potpisanih ugovora
Upitan za tumačenje niza zakonskih propisa iz sfere radnog prava liječnika, odvjetnik Davor Lazić objašnjava da su svi ravnatelji zdravstvenih ustanova bili dužni ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama specijalizantima u roku 30 dana od stupanja na snagu izmjena Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, dakle zaključno sa 16. kolovozom, po kojima bruto plaće isplaćene za rad ne ulaze u naknadu štete u slučaju neizvršenja ugovora do kraja.
“Ravnatelj zdravstvene ustanove odgovoran je ministarstvu za izvršenje obveze te je obvezan dostaviti obavijest ministarstvu o izmjeni ugovora o međusobnim pravima i obvezama u roku 15 dana od isteka roka za sklapanje izmijenjenog ugovora za specijalizante (31. kolovoz 2016.), odnosno u roku 15 dana od sklapanja izmijenjenog ugovora za specijaliste”, tumači odvjetnik Lazić.
Ističe kako je novi pravilnik Ministarstva zdravlja usklađen s Ustavom, koji jamči pravo na rad i slobodu rada, i Zakonom o radu, koji jamči plaću za obavljeni rad. Ta se plaća, kaže, po zakonu ne može prebijati ni sa kakvim drugim potraživanjima poslodavca, poput troškova specijalizacije.
Vraćanje troškova specijalizacije – nepoznato u EU
Tužene psihijatrice iz Popovače Maja Živković i Iris Sarajlić Vuković napominju da su se od 2011. pravodobno obraćale svim instancama sustava, uključujući i pučkog pravobranitelja, no nitko nije reagirao pa su bile prisiljene potražiti pomoć pravosuđa.
S dolaskom SDP-ova Rajka Ostojića na čelo ministarstva Milinovićev pravilnik odmah je izmijenjen, a Sarajlić Vuković kaže da je osobno od Ostojića dobila “prazno obećanje” da će njegova pravna služba to riješiti.
Upozoravaju da je Hrvatska potpisnica EU povelje koja ne pozna nikakvu “odredbu o vraćanju troškova specijalizacije”. Mladi liječnici su, kažu, s tim upoznati tako da će odljev liječnika biti još veći ako ih se pokuša vezati takvom vrstom ugovora.
Na kraju kažu i kako je “pitanje svih pitanja” zbog čega ministar zdravlja Dario Nakić, kojemu su se više puta obratile, nije stao u zaštitu liječnika i u skladu sa svojim ovlastima omogućio punu provedbu pravilnika kojega je sam donio, nego je u roku mjesec dana, po svemu sudeći, podlegao utjecaju Udruge poslodavaca u zdravstvu i najavio izmjene, iako je objavom pravilnika otvorio mogućnost završetka te krajnje nepovoljne situacije za liječnike koja traje od 2011.
“Udruga poslodavaca u zdravstvu svojim djelovanjem putem medija i u praksi podržava opstruiranje, umjesto funkcioniranja pravne države, ne poštujući hrvatske zakone, tj. podzakonski akt – Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, kršeći na taj način ustavna prava onih na koje se pravilnik odnosi i posljedično tome dovodi ih u neravnopravan položaj, kako međusobno, tako i prema drugim hrvatskim građanima”, rekla je Živković Hini.
HLK: Ugovori “guraju” liječnike da odu iz zemlje
Povod njezine reakcije je objava Udruge poslodavaca u zdravstvu koja je priopćila da su s ministrom zdravlja dogovorili “izmjene izmijenjenog Pravilnika” u cilju bolje zaštite zdravstvenih ustanova, koje će podrobnije biti poznate idućih dana.
Na “slučaj Popovača” i enormne odštetne zahtjeve referirao se i dopredsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić.
“Činjenica da liječnik radeći godinama bez dana prekida u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu može pravomoćno postati dužan milijunski novčani iznos, samo zato što je iz jedne ustanove prešao u drugu, dovoljno govori o nakaradnosti pravila koja reguliraju taj segment i nužnosti njihovih izmjena. Nijedna profesija u Hrvatskoj ne smije doći u takvu situaciju. Dok slušamo brojne apele o potrebi zadržavanja liječnika u Hrvatskoj, država im svojim propisima omogućuje poziciju svojevrsnog dužničkog ropstva. Neprimjereno, neshvatljivo, nepravedno i u konačnici neodrživo”, ističe Luetić.
Takva regulacija sustava koja nameće liječnicima vrlo nepovoljne ugovore, u startu ih demotivira za ostanak u Hrvatskoj i na neki način “gura” u inozemstvo, ističe dopredsjednik HLK-a.
Napominje da je HLK još početkom 2015. uputio Ustavnom sudu zahtjev za ispitivanjem ustavnosti tadašnjeg Pravilnika o specijalističkom usavršavanju, upravo zbog visokih odštetnih zahtjeva koji su uključivali bruto plaće. Do danas na Ustavnom sudu taj zahtjev nije riješen, kaže Luetić.
