Tehnički ministar zdravlja, Dario Nakić, na odlasku se odlučio na smjenu kompletnog upravljačkog kadra u bolnicama, ali i na pogodovanje liječnicima koji jednom zauzmu te funkcije, piše Novi list.
Tako će šefovi klinika, bolničkih zavoda i odjela te glavne sestre moći ponovno obnašati istu funkciju i dulje od današnjih maksimalno dva mandata. Reizbor kompletnog upravljačkog kadra u šezdesetak bolnica u zemlji ravnatelji moraju obaviti u narednih šest mjeseci.
Izmjenama dvaju pravilnika o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih bolnica, te općih i specijalnih bolnica, koje se do 19. srpnja nalaze na javnoj raspravi, liberalizira se i sustav imenovanja, pa se šefovi klinika i odjela više neće birati samo javnim natječajem, već će ih ravnatelj bolnice moći imenovati i na temelju internog natječaja provedenog u bolnici.
Postojeće ograničenje na maksimalnih osam godina koje liječnik može provesti na čelu klinike, što ga je u ožujku 2015. godine uveo tadašnji ministar Siniša Varga, izazvalo je veliko nezadovoljstvo među desecima liječnika koji su ciljali na vodeća mjesta u bolnicama ili su na njima već proveli određeni broj godina.
Izmjenama Varginog pravilnika Nakić ukida sporno ograničenje i otvara prostor da se predstojnik klinike ili šef odjela na istu funkciju kandidira i nakon što je na tom mjestu odradio dva uzastopna četverogodišnja mandata, uz uvjet da prije ponovne kandidature pauzira jedan mandat. Za šefovsko se mjesto ni ubuduće neće moći kandidirati liječnik koji zbog umirovljenja nije u stanju odraditi mandat do kraja.
U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) nisu za politiku produljenja predstojničkih mandata u bolnicama ako se njihovo imenovanje ne temelji na rezultatima rada, a nisu skloni ni izboru putem internih bolničkih natječaja.
– Ako netko nekvalitetno vodi odjel, ne zaslužuje ni da mandat dovrši do kraja – rezolutan je Trpimir Goluža, predsjednik HLK-a. Dužnosnici po njegovom sudu ne bi trebali biti na istoj funkciji dulje od dva mandata. Dok Nakić uvodi princip internog natječaja za izbor šefova klinika i odjela, Goluža je skloniji javnom natječaju.
– Javni natječaj garantira da će se birati među većim brojem kanditata, a svi zainteresirani mogu imati pristup. To je za mene bolje rješenje – zaključuje Goluža.
Smjene šefova u bolnicama, pa tako i ova, uvijek imaju i političku dimenziju, jer omogućuju postavljanje politički podobnog kadra u jednom od najvećih sustava u državi. Ministri zdravlja to su u pravilu i činili, ali na početku mandata, da bi osigurali provedbu planirane politike. Kako su izbori blizu, u ovom slučaju to izgleda kao posljednji Nakićev pokušaj jačanja političkog utjecaja u zdravstvenom sustavu prije moguće smjene vlasti. Iz Ministarstva zdravlja nismo dobili obrazloženje za izmjene pravilnika o imenovanju šefova odjela.
