Dok se u javnosti polemizira hoće li se u školi čitati klasici ili suvremeni pisci, većina mladih uopće ne čita. U tome prednjače zadarski srednjoškolci, koji u širokom luku zaobilaze Gradsku knižnicu, ne idu ni u kazalište, nezainteresirani su za kulturu, a skloni narodnjačko – tradicionalom glazbenom koktelu. Veliko istraživanje na uzorku od 2 650 učenika srednjih škola, koje su proveli sociolozi dr. Željka Tonković, dr. Krešimir Krolo i dr. Sven Marcelić donijelo je zabrinjavajuće rezultate, koje su oni javnosti objavili prije desetak dana na tribini Javne sociologije Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
Volim sve što vole mladi, kaže većina mladih Zadrana što u prijevodu znači da su nezainteresirani za kulturne sadržaje, a sklone narodnjačko-tradicionalom glazbenom koktelu. Tumačenje je to rezultata istraživanja o kulturnim potrebama mladih provedenog u šest obalnih gradova.
– Učenici u Puli i Rijeci zainteresirani su za različite kulturne sadržaje a valja istaknuti podatak da je najniža posjećenost kazališta zabilježena upravo u Zadru, kazala je sociologinja Željka Tonković.
Kazališne predstave zaobilaze, ali podjednako simpatiziraju klape i cajke, Daru Bubamaru i Thompsona. Narodnu muziku slušamo da se malo razveselimo vanka a Thompsona jer smo Hrvati, jer volimo svoju zemlju, navode ispitanici u svojim odgovorima.
Za takav narodnjačko-tradicionalni koktel sociolozi imaju objašnjenje.- U tim kulturnim proizvodima je jedna ideološka nota vezana uz konzervativne priče, dosta pozivanja na tradiciju i rodne uloge, navodi sociolog Krešimir Krolo i naglašava kako je krivca zapravo teško naći, pointirat prstom, jer sve je pomalo – kuća, škola mediji. Iskombiniraš sve to i dobiješ situaciju kakva je, al da je tragična nije. Treba se više potruditi s mladima, poruka je sociologa, što znači odgojiti ih da kritički razmišljaju i ponuditi im kvalitetan sadržaj. Očigledno je da mladi u priobalnim gradovima zaslužuju više od ovog što im je trenutačno ponuđeno.
