Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije između 300 i 400 milijuna ljudi pati od simptoma alergije na pelud, jednog od najsnažnijih prirodnih alergena. U Hrvatskoj najmanje pola milijuna osoba pati od alergijskih reakcija, a čak između 7 i 10 posto stanovništva probleme ima upravo zbog peludne alergije. U Zadru se od 2006. godine provode moderna aerobiološka ispitivanja, pa smo o tome porazgovarali u emisiji Korak do zdravlja Radija 057 s biologinjom Anitom Vucić iz službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo.
Prvo i osnovno pitanje jest – zašto pelud tolikim ljudima zagorčava život, što je to u peludi na što su ljudi alergični?
Možemo reći da je alergija prekomjerna reakcija obrambenog sustava na različite čimbenike koji se nalaze u okolišu. Dolazi do poremećaja u našem obrambenom sustavu na način da u kontaktu s različitim tvarima koje sadrže alergene bjelančevine, a koje naše tijelo ne prepoznaje kao vlastite, reagira s prekomjernim stvaranjem protutijela. I upravo su ta protutijela, koja su nagomilana u našem organizmu, odgovorna za nastanak niza alergijskih reakcija. Ili jednostavnije možemo reći do alergija dolazi zbog povećanja koncentracija stranih bjelančevina u našem organizmu.
Pelud je u svakom slučaju jedan od najčešćih alergena i čini se da se ne možemo od nje u potpunosti zaštititi?
Tako je. U principu glavno obilježje različitih alergenih peludnih svojti je da se one oprašuju pomoću vjetra. Što znači da u vrijeme cvjetanja tih alergenih svojti u zraku nalazimo izuzetno visoke koncentracije peludnih zrnaca koje mogu izazvati zdravstvene poteškoće. Za razliku od mnogobrojnih prehrambenih alergena, peludne je nemoguće izbjeći. Ako ste alergični na neku vrstu namirnica, možete ju izbaciti iz prehrane i izbjegavati ju, dok je to kod peludnih alergena nemoguće jer su vezane uz naš dišni sustav. Svi dišemo i moramo disati i zato se sve više pažnje usmjerava na rješavanje problematike inhalacijskih odnosno peludnih alergija.
U sklopu Zavoda za javno zdravstvo od 2006. godine vršite aerobiološka ispitivanja. Na koji način vršite mjerenja i gdje se ona vrše?
Svi uzorci se prikupljaju pomoću automatskog volumetrijskog uređaja koji je smješten na krovu jedne od zgrada u OB Zadar. Sam uređaj radi na principu da usisava 10 litara zraka u minuti kroz otvor određene veličine i taj instrument se uvijek okreće u smjeru vjetra. Unutar uređaja se nalazi bubanj sa satnim mehanizmom na kojeg je pričvršćeno predmetno stakalce na kojeg se lijepe usisane čestice koje su slobodno raspršene u atmosferi, pa tako i mnogobrojna peludna zrnca završe na tom predmetnom stakalcu.
Svaka 24 sata, odnosno svako jutro, mijenjamo predmetno stakalce koje se potom u laboratoriju priprema za mikroskopiranje. Ti se mikroskopski preparati analiziraju kvantitativno i kvalitativno pomoću mikroskopa pri povećanju od 400. Sama metodologija rada je propisana i usklađena na razini EU i u skladu je s uputama europske i španjolske aerobiološke mreže, a sve rezultate koje dobijemo na taj način izražavamo kao broj peludnih zrnaca u metru kubnom zraka tijekom 24 sata.
Upravo na temelju ovako dobivenih koncentracija i u kombinaciji s meteorološkim prognozama i fenološkim podacima za određenu biljnu svojtu, izrađujemo peludnu prognozu. Izuzev rezultata dnevnih mjerenja i peludne prognoze koju možete pronaći na našim web stranicama, mogu svima toplo preporučiti i aplikaciju alergo alert koja omogućava ažurno praćenje dnevnog stanja alergena prisutnih u zraku na području cijele naše Republike. Korisnicima je dostupna i prognoza za nadolazeće dane, a sama aplikacija je besplatna.
Na temelju podataka od prošle godine izrađen je Peludni kalendar za grad Zadar koji je javno objavljen na Web stranicama Zavoda za javno zdravstvo. Kako on izgleda, kakve su prognoze?
Sam peludni kalendar se radi u ovoj godini za prethodnu godinu. Tendencija je da nakon nekog niza dugogodišnjeg ispitivanja napravimo kalendar koji bi obuhvatio taj dugogodišnji niz, sve rezultate iz tih 15 ili 20 godina ispitivanja. Mi sad možemo komentirati peludni kalendar iz 2015. Na njemu, za razliku od prošlih godina, možemo vidjeti visoke koncentracije peludnih zrnaca zidne crkvine koja je tijekom travnja i svibnja prelazila dnevne koncentracije čak i iznad 500 peludnih zrnaca u metru kubnom zraka. To su vrlo visoke koncentracije koje ukazuju da će alergične osobe imati zdravstvene poteškoće. Inače, zidna crkvina je korovna svojta koja spada u porodicu kopriva i vrlo je česta na našem području. Nalazimo je na zidovima, ne zahtjeva veliku količinu tla, kod nas je pristuna duž gradskih bedema.
Osim povišenih koncentracija zidne crkvine, zabilježene su i visoke vrijednosti čempresa, bora, masline, što je tipično za naše područje. Voljela bih izdvojiti i da smo zabilježili i duži period visokih koncentracija peludnih zrnaca iz porodice trava, koje smatramo izuzetnim alergenima. Za razliku od prethodnih godina, prošle godine smo zabilježili sezonu cvjetanja trava. Zašto je do toga došlo? Možemo pretpostaviti da su tu meteorološki uvjeti odigrali presudnu ulogu, no treba proći još jedan određeni broj godina da bismo mogli zaključiti nešto konkretnije o tome.
Svjedoci smo klimatskih promjena, o njima puno slušamo i čitamo, međutim vi u svakodnevnom radu itekako svjedočite da se danas i nekad priroda drugačije ponašala…
Svakako. Zapravo, zbog sve češćih promjena teško je predvidjeti što će nam se desiti u tekućoj ili sljedećoj godini. Za razliku od ljudi i životinja, biljke su specifične jer su statične i nepokretne. One drugačije reagiraju na promjene u okolišu. Npr. ako je suša i nemamo dovoljno količine vode, mi se uvijek možemo preseliti na drugo područje, što biljke ne mogu učiniti. One se na nižim, molekularnim razinama moraju prilagoditi promjenama koje su nastale u okolišu. Neka istraživanja povezuju klimatske promjene s tim da pojedine drvenaste vrste počinju hiperproducirati peludna zrnca i njihova razina alergenosti se povećava u urbanim sredinama, što pak povezuju sa višim stupnjem zagađenosti zraka.
Također istraživanja pokazuju da stanovništvo u urbanim sredinama ima veći broj peludnih alergija od stanovništva u ruralnim sredinama, također zbog kvalitete zraka, načina prehrane i uopće života. Smatra se da će peludnih alergijskih reakcija biti sve više u urbanim sredinama. U skladu s tim, mnoge europske zemlje provode istraživanja kako će te klimatske promjene utjecati na količinu proizvodnje peludnih zrnaca i na vrijeme cvjetanja pojedinih biljnih vrsta.
Na našem području možemo spomenuti peludna zrnca čempresa koja su dominantna za grad Zadar jer su tijekom cijele godine prisutna u niskim koncentracija, izuzev vegetacijskog maksimuma tijekom veljače i ožujka. Tijekom zadnjih 10 godina desila nam se neobična situacija u studenom 2013. i 2015. godine kad smo imali povišene dnevne temperature, što se odrazilo na vegetaciju. Tad smo zabilježili neuobičajeno visoke koncentracije peludnih zrnaca čempresa u zraku. Iz tog možemo zaključiti kako su biljke jako osjetljive na sve promjene u okolišu i možemo ih iskoristiti kao indikator klimatskih promjena na našem području.
Prije nekoliko godina je bilo jako puno riječi o ambroziji. Koliko je česta ta biljka u našim krajevima? Uglavnom su veliku muku s ambrozijom mučili stanovnici kontinentalnih predjela Hrvatske.
Peludna zrnca ambrozije se smatraju jednim od najvećih peludnih alergena uopće. Ambrozija jest tipična biljka za kontinentalnu Hrvatsku, ali i kod nas je nalazimo u zaleđu Zadarske županije. Na području samog grada Zadra najčešće ju pojedinačno nalazimo u vrtovima obiteljskih kuća. Ipak, ona zna često biti problem i kod nas jer su njena peludna zrnca jako sitna i lagana pa zračnim strujanjima dolete do nas s udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. Ne znamo koji je izvor tih peludnih zrnaca na našem području, ali generalno možemo reći da nismo u kritičnoj situaciji, za razliku od kontinentalne Hrvatske.
Spomenuli ste čempres, koje su još biljke kod nas problematične, kod ljudi koji su alergični?
Veliki broj populacije je alergičan na čemprese. Upravo sad je period maksimalne polinacije čempresa, a većina ljudi ne povezuje alergijske reakcije sa ovim periodom jer su glavni simptomi alergijskih reakcija suzenje očiju, svrbež nosa, a pripisuju takvo stanje virozi ili prehladi. No, to može biti upravo alergijska reakcija na čemprese. Od ostalih drvenastih svojti kod nas su prisutna peludna zrnca masline, bora, hrasta crnike, što je u skladu s mediteranskim pokrovom. Nakon tog prvog zimskog i ranoproljetnog razdoblja, kad su dominatna peludna zrnca drvenastih svojti, dolazi topliji dio godine. U razdobolju od travnja do kraja kolovoza imamo zabilježene povišene koncentracije peludnih zrnaca iz porodice trava. Grad Zadar je urbano središte i imamo jako malo neobrađenih površina, bilježimo samo nekoliko različitih peludnih zrnaca iz skupine korova i tu upravo zidna crkvina može predstavljati problem. A tu još moram spomenuti i ambroziju koja i u umjerenim koncentracijama može izazvati zdravstvene poteškoće.
Biljke se na različite načine oprašuju. Utječe li način na koji se oprašuju na to koliki stupanj alergena će biti u zraku?
Svakako. Biljke koje se oprašuju pomoću kukaca, za njih je karakteristično da proizvode manje količine peludi, njihova zrnaca su drukčije građena i njih gotovo nikad ne nalazimo raspršene u atmosferi. One biljke koje se oprašuju pomoću vjetra proizvode izuzetne količine peludnih zrnaca i ona su karakteristične građe i izgleda.
Generalno gledano, ima li peludi više za kišnih ili suhih dana, kroz jutro ili popodne….
Imamo nekoliko različitih varijacija. Osim sezonskih, koje smo već spomenuli, same dnevne koncentracije variraju ovisno o meteorološkim prilikama na području ispitivanja. Tako općenito možemo reći da tijekom sunčanog i vjetrovitog vremena, koncentracije peludnih zrnaca su najviše za razliku od kišnih i oblačnih dana. Što se pak dnevnih varijacija tiče, najviše su koncentracije između 8 i 14 sati, a najniže su koncentracije zabilježene tijekom noći.
Izuzev redovitog uzimanja terapije koju je odredio liječnik, kako bi u doba najjače koncentracije peludi osobe alergične na pelud bile mirne, i sami si možemo pomoći prateći peludni kalendar.
Tako je. Kao što smo rekli, nemoguće je izbjeći peludne alergene, ali postoje mali sitni koraci koji nam mogu pomoći u djelomičnom olakšavanju i smanjivanju alergijskih simptoma. Neki od tih koraka su, osim terapije, informiranje o kretanju peludnih alergena. uvijek se preporuča izbjegavanje boravka u prirodi za vrijeme sunčanih i vjetrovitih razdoblja u danu, pri povratku u zatvoreni prostor savjetuje se presvući odjeću, oprati ruke, umiti lice, istuširati se, oprati kosu. Savjetuje se sušiti rublje na zraku u vrijeme nižih koncentracija peludi. Prekrivati krevete, zatvarati prozore u doba najviše koncentracije. Ako imate kućne ljubimce, redovito ih četkajte jer i na njima se skupljaju velike količine peludnih zrnaca. Tijekom peludne sezone i maksimuma one biljne vrste na koju ste alergični, savjetuje se što više boraviti u zatvorenim, klimatiziranim prostorima.
