Prirez od 12 posto kojeg Zadrani plaćaju neće se smanjivati u ovoj godini. Odlukom Gradskog vijeća, još u prošloj godini je prirez trebao pasti ispod 10, najvjerojatnije na 6 posto, ali to se nije dogodilo. Prirez je uveden za mandata tadašnjeg gradonačelnika, a danas zamjenika Zvonimira Vrančića.
Smanjenje prireza onemogućila je mini porezna reforma kojom su jedinicama lokalne samouprave oduzeta znatna sredstva. No, zasad u Gradu ne razmišljaju niti o možebitnom povećanju sa 12 na maksimalnih 15 posto, koliko je zakonski masimum određen za gradove preko 30 000 stanovnika, osim Grada Zagreba kojem je dozvoljeno čak 18 posto.
U gradsku kasu od prireza se lani slilo 17,971,000 kuna. To je iznos gotovo cijelokupne gradske socijale. Ipak, paradoksalno je da unatoč ovoj stopi prireza u Gradu bilježe manje prihode jer se smanjila osnovica na plaće koja se ne oporezuje.
U Gradu kažu da je dobro da građani imaju veće plaće, ali ne i nauštrb lokalne samouprave koja je nositelj komunalnog razvoja i drugih aktivnosti. Promjena neoporezivog dijela dovela je do toga da Grad Zadar na mjesečnoj razini gubi 200 do 300 tisuća kuna.
