Protekla dva tjedna (2. 12. – 12. 12.) Zadar su, među ostalim događanjima, obilježili i Dani sociologije: „Izbjeglička kriza”, koje je organizirao Klub studenata i studentica sociologije „Antifjaka”.
Okruglim stolovima, projekcijama filmova, slušaonom politički angažiranih bendova iz Sirije te druženjem s mirovnim aktivistom iz Nigerije Adewaleom Princeom Soniyikijem, Antifjaka je nastojala potaknuti građane i građanke na razmišljanje o problemu izbjegličke krize koja je obilježena sustavnim kršenjem ljudskih prava na gotovo svim razinama.
Također, nastojalo se ukazati i na pozitivne strane susreta s pripadnicima/ama različitih kulturoloških sredina. Klub studenata Antifjaka drži kako je o pozitivnim aspektima susreta potrebno više i sustavnije govoriti u javnosti u cilju smanjenja ksenofobičnih i šovinističkih stavova.
Dani su započeli okruglim stolom „Društveni uzroci i posljedice izbjegličke krize” na kojemu su sudjelovali Drago Župarić-Iljić iz Instituta za migracije i narodnosti, Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije i Jadranka Čačić-Kumpes, izvanredna profesorica na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
Na drugom okruglom stolu „Politike i diskursi izbjegličke krize” sudjelovale su Biljana Kašić, redovita profesorica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru i Senka Božić-Vrbančić, izvanredna profesorica Odjela za anglistiku Sveučilišta u Zadru.
U periodu između dva okrugla stola, održale su se projekcije filmova: „Bitter Lake” (2015) Adama Curtisa, „The Patience Stone” (2012), Atiqa Rahimia i „The Return to Homs” (2013), Talala Derkia.
Za vrijeme trajanja Dana, iz kluba Antifjaka nastojali su informirati građane i građanke o Inicijativi „Dobrodošli” koja okuplja pojedince i organizacije civilnog društva s ciljem pružanja podrške izbjeglicama na terenu, ali i vršenja političkog pritiska na institucije Republike Hrvatske i Europske unije radi promjene restriktivnih migracijskih politika.
Gošća Završne večeri bio je Adewale Prince Soniyiki, višegodišnji mirovni aktivist koji je u Hrvatsku došao na Božić 2011. godine izbjegavši iz Nigerije. Svoju životnu priču i trenutnu situaciju koristi u svrhu borbe za ljudska prava ljudi koji su izbjegli iz svojih domova i suočavaju se s traumama „društvene smrti” u azilima u Hrvatskoj. Iako dobro priča hrvatski, napomenuo je da je to rezultat osobnog truda i truda volontera koji su mu pomogli da ga nauči. Naime, u Hrvatskoj i nakon deset godina postojanja azila u Hrvatskoj (Zakon o azilu je stupio na snagu u srpnju 2004.) ne postoji organizirano sustavno učenje hrvatskog jezika za azilante, a što je temeljni uvjet za integraciju u društvo.
Više o sustavu azila u Hrvatskoj možete saznati u zborniku: „Prvih deset godina sustava azila u Hrvatskoj (s osvrtom na sustave azila u regiji)”. Jedna od autorica unutar zbornika navodi da se, unatoč Zakonu o azilu koji je ponudio važne osnove za stvaranje razvijenih politika integracije izbjeglica, vlasti nisu angažirale u stvaranju sustavnih rješenja za integraciju izbjeglica.
Danas je, prema procjenama UNHCR-a, više od 45 milijuna prisilno raseljenih ljudi u svijetu. Prema Ženevskoj konvenciji, izbjeglice su osobe koje se nalaze izvan zemlje svojeg državljanstva ili osobe bez državljanstva koje se nalaze izvan zemlje svojega uobičajenog boravišta, a koje se zbog osnovanog straha od proganjanja na temelju rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja ne mogu ili ne žele staviti pod zaštitu te zemlje. U navedenom slučaju, europske zemlje bi trebale dodijeliti status azila, ali politika selekcije izbjeglica prema kojoj se propuštaju samo izbjeglice iz Sirije, Iraka i Afganistana jasno krši zakonske odredbe.
Članovi i članice Antifjake poručiti su da smo svi mi djeca ovoga svijeta i da granice trebaju postojati jedino ako su otvorene za sve. Dosta im je širenja straha i povezivanja izbjeglica s teroristima, poručili su.
Zahvalili su Gradskoj knjižnici, Studentskom klubu „Božo Lerotić” i Nigdjezemskoj na ustupljenim prostorijama, restoranu „Dva ribara” koji ih je podržao, te svim sudionicima i sudionicama okruglih stolova.
