ZADAR– Ideja da OPG-ovci moraju evidentirati robu koju prodaju, bez obzira prodaju li pravnim ili fizičkim osobama, je zanimljiva i razraditi ćemo je.
Prvo moramo vidjeti je li ona moguća s obzirom na ustroj OPG-a, komentar je ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine na nedavno aktualiziran problem šverca preko OPG-a na gradskoj tržnici u Zadru. Na situaciju na crnom tržištu javno je upozorila prodavačica s tržnice i vlasnica OPG-a Drita Dunatov. Događa se da su nekadašnji prekupci, šverceri na brzinu registrirali OPG i sada im služi kao paravan za daljnju prodaju.
Praksa je sljedeća. Netko ima 10-ak stabala masline, njivu od par stotina kvadrata na temelju kojih se upisao u upisnik Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Tada kao OPG-ovac ima pravo prodavati maslinovo ulje, povrće i slično. Problem nastaje što OPG-ovci nisu dužni izdati nikakav račun ni potvrdu o prodanoj količini robe. Potvrde izdaju eventualno ugostiteljima koji to zatraže od njih kada moraju pravdati svoje troškove u računovodstvu. Time se stvorilo plodno tlo za razvoj crnog tržišta i nelojalne konkurencije. U teoriji onaj tko ima deset maslina, sto kvadrata zemlje može na pijaci bez problema prodati 200 litara maslinovog ulja lampante kvalitete, par tona krumpira, mrkve koje se skladištilo u hladnjačama drugih zemalja. Kada dođe inspekcija i carina da dokaže podrijetlo robe samo pokaže iskaznicu OPG-a, odvede ih svojih sto kvadrata polja, na deset maslina i kaže kako je sve što on prodaje njegovo. Nema podataka o prodanoj količini robe i nitko ne može postaviti pitanje kako je netko s 10 maslina proizveo i prodao 200 litara ulja.
Dodatan problem je što svojim načinom poslovanja ruše ugled proizvođačima kojim igraju po pravilima. Kupci brzo shvate da im se pod krinkom domaćeg proizvoda po skupoj cijeni prodaje bofl roba, generaliziraju cijelu priču i etiketiraju većinu proizvođača kao švercere. S druge strane kupci su željni domaćih proizvoda što potvrđuje interes za kupovinom na Seljačkom tržnicom gdje postoji kontrola tko, što i kolike količine prodaje, pa čak i u nekim slučajevima po kojoj cijeni. Pozitivnih primjera borbe protiv prekupaca i nakupaca te poticanje domaćih proizvođača ima u drugim hrvatskim gradovima. Prvi čovjek Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije Vladimir Kovačević daje primjer iz Varaždina koji bi se mogao preslikati na Zadar.
– U Upravom odjelu za poljoprivredu Zadarske županije postoji registar poljoprivrednika i baza podataka. Dakle postoje parametri pomoću kojih bi mogli pratiti iskače li tko iz standarda. U Varaždinu imamo dobar primjer. Varaždinska županija subvencionira troškove iznajmljivanja štanda OPG-ovcima koji se odluče ući u sustav kontrole prodane količine robe. Također tim proizvođačima se omogućuje prezentacija njihovog domaćeg proizvoda kroz vizualni identitet štanda. Na taj način ih kupci prepoznaju kao proizvođače koji uistinu prodaju ono što su proizveli na svojoj zemlji i koji poštuju pravilnike o hrani, kaže ravnatelj AGRRA-e Vladimir Kovačević.
