Zadrani i zadarski turisti u lipnju bi u preuređenoj zgradi željezničkog kolodvora trebali dobiti prvi McDonalds u gradu i novu Billu od 900 četvornih metara, no zbog nesuglasica koje opterećuju poslovni odnos HŽ Infrastrukture i izraelske developerske kompanije Mazna Holdings, najmoprimca kolodvorske zgrade, cijeli je projekt ugožen, otkriva Marčelo Krečić, regionalni menadžer Mazna Holdingsa za Hrvatsku.
Projekt se dovodi u pitanje u trenutku kada su, kaže Krečić, McDonalds i Billa već zaposlili stotinjak ljudi koji bi trebali početi raditi u preuređenoj kolodvorskoj zgradi, a Mazna Holdings još uvijek ne može početi radove dok rok za otvorenje ističe za tri i pol mjeseca.
Mazna Holdings, tvrtka specijalizirana za razvoj nekretnina u vlasništvu poduzetnika Moshe Sofera lani je na javnom natječaju od bivše uprave HŽ infrastrukture pod vodstvom Darka Peričića dobila u najam derutnu kolodvorsku zgradu u Zadru uz cijenu najma od dva eura po četvornom metru. Nova uprava pod vodstvom Renate Šuša u pregovorima o dodatku o osnovnom ugovoru želi, kako ističu u HŽ-u poboljšati dugoročnu poziciju HŽ Infrastrukture postavljajći više zahtjeva investitoru budući da je riječ od najmu na 20 godina.
– Ispoštovat ćemo ugovor koji je predhodno potpisan s Mazna Holdingsom – kažu u HŽ Infrastrukturi, no obrazlažu i probleme u pregovorima o aneksu ugovora.
Nakon niza drugih zahtjeva tražili su, kažu u HŽ Infrastrukturi, indeksiranje cijene najma, odnosno usklađivanje te cijene ovisno o kretaju tečaja kune prema euru i stanja na tržištu prema zadanim parametrima.
– Mazna Holdings isti takav ugovor sa indeksiranim cijenama potpisuje sa svojim zakupcima što je i uobičajena praksa. Oni na to nisu pristali i aneks nije potpisan – kažu u HŽ infrastrukturi. Krečić kaže pak kako Mazna Holdings nema ništa protiv indeksacije cijene najma, ali ima problem s povećanjem osnovne cijene.
– Kada smo dobili zgradu u najam ispostavilo se što nismo očekivali da nije ni legalno izgrađena i samo se načelno, ali ne i točno znalo kolika joj je površina. Zato je predviđeno da se aneksom naknadno definira samo točna kvadratura, a sada oni traže mnoge druge promjene što nije ni zakonito. Prije početka obnove već smo potrošili 1,45 milijuna kuna na sređivanje papira, geodetske radove mjerenja i novi strujni priključak veće snage. Sada HŽ infrastruktura za najam traži 5,77 eura po kvadratu umjesto dva, a takva cijena cijeli projekt čini neprofitabilnim za nas i zato nismo pristali potpisati aneks ugovora – iznosi Krečić.
U HŽ Infrastrukturi nabrajaju kako su tražili još dodatnih uvjeta. Riječ je o zadržavanju čekaonice i prodaje karata u kolodvorskoj zgradi koji su se prema prvotnoj ideji trebali preseliti u susjednu zgradu o trošku HŽ infrastrukture, potom plaćanje najma za cijelu zgradu, a ne samo djelove koje Mazna uspije iznajmiti drugima, te plaćanje najma za bruto površinu zgrade, a ne za neto površinu što je prvotno bilo zamišljeno.
– Unajme li samo neto površinu ne bi mogli postavljati reklame na fasadu pa smo im ponudili mogućnost izmjene što su također odbili – kažu u HŽ infrastrukturi.
Krečić je pak sadržaj pregovora doživio drugačije. Ističe kako iz Mazne nikad nisu tražili plaćanje samo prostora koje uspiju iznajmiti drugima, da su pristali zadržati čekaonicu i prodaju karata te dograditi dio zgrade za tu svrhu i utrošiti na to dodatnih 50 tisuća eura, te da mu nije jasno zašto ne bi smio postavljati reklame na vanjske zidove budu li plaćali najam samo za neto površinu i istovremeno uložili u uređenje fasade.
– Oni se loptaju s nama. I vode pregovore s ciljem da se nikad ne dogovorimo – kaže Krečić objašnjavajući da je odbio sve prijedloge HŽ Infrastrukture zato što su javnim natječajem određeni svi bitni sastojci ugovora i zakupa.
– Čudim se što uopće predlažu izmjene – kaže Krečić.
Neto površina zgrade inače iznosi 2600 četvornih metara, a bruto površina 3700 kvadrata što čini značajnu razliku u cijeni najma od 2200 eura mjesečno.
– Uvjeti se od početnih toliko jako mijenjaju da nikada ne bismo ni ulazili u taj posao niti trošili novac da smo znali da će biti tako jer ako zadovoljimo sve njihove zahtjeve, a još moramo ulagati u održavanje tijekom 20 godina mi na tome nećemo zarađivati gotovo ništa, a time se gubi smisao svakog posla – kaže Krečić ističući kako je moguća i tužba protiv države za naknadu štete ne bude li moguće provesti projekt, a ukupna investicija što Mazne što zakupaca prostora po planu je trebala iznositi blizu 4 milijuna eura.
U biznis unajmljivanja zadarskog željezničkog kolodvora Mazna Holdings upustio se nakon što su bivšoj upravi HŽ infrastrukture predložili komercijalizaciju svih kolodvorskih zgrada u Hrvatskoj, a kako prepričava Krečić, zadarski je kolodvor trebao biti svojevrsni pilot projekt javno privatnog partnerstva. Zamislili su u Hrvatsku uložiti
100 milijuna eura u deset godina, no izvedivost tih ulaganja ovisi o spremnosti HŽ Infrastrukture na suradnju.
U referencama Mazna Holdings navodi kako su u Švedskoj i Danskoj u posljednjih pet godina uložili 40 milijuna eura, a komercijalizacija kolodvorskih zgrada im je među specijalizacijama.
– Još uvijek želimo sve kolodovore – kaže Krečić naglašavajući one u Zagrebu i Splitu. Međutim, iz HŽ Infrastrukture poručuju da će nakon dovršetka zadarskog projekta razmotriti mogućnost daljnje suradnje s Mazna Holdingsom, no da će isto tako sami pokušati druge kolodvore iznajmiti po višim cijenama i prebaciti trošak investicije u preuređenje na zakupce. Mazna Holdings pak investicije financira uz pomoć Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Kako će pak završiti zadarski projekt s Mazna Holdingsom ni Krečić ne može procjeniti.
– Nakon stotine papira, projekata, prilagodbi i suglasnosti na koje smo izgubili pet mjeseci premještajući strujne vodove i vodovodne kanale malo lijevo malo desno sada čekamo suglasnost Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom da se upravljanje nad tom zgradom prenese sa HŽ infrastrukture na nas jer vlasnik zgrade je država. Međutim, dobili smo informaciju da će o davanju te suglasnosti mišljenje morati dati još i Državno odvjetništvo, pa doista ne znamo kako će to sve završiti iako u projektu nema ničeg spornog i sve smo odradili kako treba i na vrijeme – zaključuje Krečić.
