Globalna kriza koja nas prati posljednjih godina, brojne je privatne poduzetnike dovela na rub egzistencije.
Enormna poskupljenja energenata, nelikvidnost, urušavanje tržišta samo su neki od problema s kojima se bore i hrvatski cestovni prijevoznici. Kad se tome pridoda i administrativno nerazumijevanje problema, prije svega kroz nerealno visoke iznose plaćanja državnih nameta, pravo je pitanje kako u tim okolnostima cestovni prijevoznici opstaju.
Jedan od njih je i Stipe Vučemilović, splitski prijevoznik, koji zapošljava petnaestak vozača, a tim poslom bavi se posljednjih dvadesetak godina. Ističe kako ih sve više pritišće i nekonkurentnost u odnosu na susjedne zemlje, gdje su ulazni troškovi bavljenja prijevozništvom višestruko niži:
„Registracija i tehnički pregled za teretno vozilo s poluprikolicom, odnosno prikolicom u Srbiji i Crnoj Gori stoji oko 900 eura, Bosni i Hercegovini oko 1.600, Sloveniji 1.700, dok u Hrvatskoj stoji preko 4.000 eura. Velik su problem i naknade kroz Županijske ceste koje su desetostruko skuplje nego u drugim državama.”
Vučemilović ističe kako su hrvatski cestovni prijevoznici u nekonkurentnim uvetima u okruženju opstali isključivo zahvaljujući kvaliteti koju nude, no u ovom trenutku, ističe, voda im je došla do grla.
„Tvrdim da smo kvalitetni u svakom segmentu, pa i od konkurencije na zapadu kao i one na istoku. Sposobnost i upornost ljudi zaslužni su što smo uspjeli preživjeti veliku krizu. Hoće li se nešto promijeniti, ostaje nam tek za vidjeti. Skupa radna snaga, skupa država, skupe banke… Aktualna vlast nije spremna pomoći, nije spremna na razgovor.”
Hrvatskim cestovnim prijevoznicima, osim problema koji ih stavljaju u nekonkurentan položaj u odnosu na zemlje u okruženju, problem predstavljaju i troškovi koji ih prate prilikom korištenja autocesta u Hrvatskoj. Sve to tjera ih na korištenje mreže državnih cesta, koje su daleko opasnije za takvu vrstu prijevoza, sporije u obavljanju svih poslovnih aktivnosti prijevoznika ali s druge strane i višestruko jeftinije.
Upravo iz tog razloga prijevoznici su se prvi digli na noge kada je u prvi plan došla najavljenja privatizacija HAC-a, uz objašnjenje kako kredite za njenu gradnju mogu vratiti oni, uz povoljnije uvjete korištenja koje bi ih motiviralo na preusmjeravanje teškog prometa s mreže državnih cesta na autoceste. No i to je nemoguće bez odlučne inicijative države, ističe splitski prijevoznik Stipe Vučemilović:
„Ako bi išli na model vinjete sa 1,8 milijuna osobnih vozila nadoknadili bi sve prihode od klasične naplate, da ne govorimo o 4 milijuna vozila 3. i 4. skupine u tranzitu kroz RH, turizmu i sl. kojima bi uprihodili nekoliko puta više, samo treba znati kako to dobro i kvalitetno iskoristiti, a ne izgubiti trajno.”
Prijevoznici su u suradnji s prometnim stručnjacima, ističe Vučemilović, izradili i konkretne izračune koji ukazuju kako je koncesija na autoceste totalni promašaj. Riječ je o resursu koji uz pametno upravljanje može donijeti višestruke koristi i građanima i prijevoznicima, a time u konačnici i državi.
„Koncesija ne dolazi u obzir iz razloga što građani i tvrtke RH najviše izdvajaju sredstava na održavanje autocesta. Svatko od nas će se zapitati gdje je naš novac, gdje je završio i zašto bi mi pogodovali nekome u tom dijelu. Ako damo autoceste u koncesiju na 50 godina to bi bio promašaj i katastrofa jer bi tu cijenu, koju plaća stranac, nadoknadio u kratkom vremenu, naravno, na našu štetu.”
