Konverzija kredita u švicarcima u kredit u eurima, mantra je koju ponavljaju vladajuće političke elite u novonastalo kriznoj situaciji u kojoj su se našli hrvatski državljani koji imaju kredit vezan uz švicarske franke, a nakon ovotjednog porasta njegove vrijednosti u odnosu na kunu. Radi se o još jednom brzopoteznom i tipičnom kratkovidnom političkom rješenju koje gledano na duže staze može biti jednako učinkovito kao davanje cementnog bloka utopljeniku u živo blato.
Najnoviji financijski šok posljedica je rasta vrijednost franka prema euru na globalnom tržištu, a što se odmah odrazilo na domaćim tečajnim listama i na visinu rate kredita. Sada svi gledaju na franak kao na crnog vraga i vide spas u bježanju pod kišobran druge valute. Malo je onih koji u toj priči spominju kunu. Nitko ne govori kako ni Švicarci nisu presretni zbog naglog rasta vrijednosti franka, ali morali su se štitit jer ih je pad vrijednosti eura oslabio prema dolaru. Nije da njih u Alpama brinu naši prazni dužnički džepovi, nego im više smeta da jači franak znači da će Nijemac, Francuz, Talijan sada sa slabijim eurom kupiti manje njihovih skupih snobovskih dobara. Past će prodaja švicarskih satova, sireva, aktualnih skijaških aranžmana pa i bankarskih usluga.
Zbog toga su u Švicarskoj narodnoj banci najavili mjere koje bi trebale rezultirati padom vrijednosti franka. Možda sada samo treba pričekati koji dan, da se stanje stabilizira. Nadalje franak je valuta koji ljudi vole imati na svom računu u kriznim vremenima jer se percipira kao sigurna imovina koja neće izgubiti vrijednost. Franak je i počeo rasti paralelno s pojavom globalne ekonomske krize praćenom pričama o propasti eura. Tisuće velikih i milijun malih odlučilo se osigurati za crne dane prebacivanjem svoje imovine u nešto sigurnije, a kako je rasla potražnja rasla je i cijena. Posljedica najnovijeg paljenja tog mehanizma je aktualni ekonomski rat s Rusijom i poljuljana povjerenje u stabilnost eurozone. Za nadati se da će globalno gospodarstvo krenuti na bolje i da će napuhana vrijednost CHF u budućnosti pasti. Kada krene posao, svi će požuriti prodati sigurni franak i doći do žive euro love. Samim time srušit će mu cijenu. O toj činjenici trebaju razmišljati svi koji su kupili stan i moraju ga otplaćivati još 20 godina. Neće im sigurno Lalovac ili Linić reći za par godina kada, ako franak padne «eto pogriješili smo, niste trebali ništa mijenjati, ali nismo znali, žao nam je sada».
U cijeloj valutnoj priči danas se malo spominje kako se mijenja vrijednost eura. Euro posljednjih mjeseci raste polagano, ali sigurno. Za ilustraciju da je lani u ovo doba srednji tečaj eura bio za 50 lipa manji nego sada. Za očekivati je nastavak ovog trena koji pogoduje hrvatskim izvoznicima jer su sa slabijom kunom konkurentniji na tržištu eurozone. Ako se taj scenariji odnosa eura i kune nastavi, u budućnosti bi došlo do iste situacija kao danas s francima.
Ova dva segmenta jako su bitna kada netko danas brzo na jeziku izjavljuje da treba kredit u CHF pretvoriti u kredit u eurima. Bilo bi previše patetično ponoviti kako bi im bilo pametnije smislit strategiju kojom bi ljudi zaradili novac za plaćanje krova nad glavom nevezano uz vrijednost valute u kojoj joj je kredit. To ne mogu, dokazano! Možda da jednom pokažu kičmu pa zabrane kredite s valutnom klauzulom, sve postojeće vežu uz kunu pa da i strane banke budu skupa s nama u blatu. Neka politički sada pokažu da vjeruju u državu i valutu na čijem se čelu nalaze. Do sada nam se nisu baš iskazali – imamo još zakonskih kazni u markama, a znamo i ministre zdravlja koje su se operirali vani.