Ovogodišnji rekorder u aktiviranju dostupnih eura jest Zadar, koji je za obnovu Kneževe palače dobio čak 38 milijuna kuna kao prva sredstva iz strukturnih fondova koja su stigla u Hrvatsku. Riječ je o obnovi povijesnog sklopa, ali i uređenju koncertne i multimedijske dvorane te stalnog izložbenog prostora Muzeja grada.
Zadar je dosad “potegnuo” više od 59 milijuna kuna za 17 projekata, pri čemu je raspon aktivnosti vrlo različit, od projekta kojim se priprema za klimatske promjene koje nas očekuju, preko dostave stvari električnim biciklima na Poluotok, snaženja civilnih udruga… Zanimljivo je da se grad povezao s Bihaćem i Bosanskom Krupom na zajedničkom projektu “Zeleni otoci” da bi uredio Perivoj Vladimira Nazora.
Krešimirov grad, koji se polako izvlači iz gospodarske crne rupe, uspio je u tri godine povući 21 milijun kuna iz Bruxellesa. Među važne šibenske projekte svakako spada hvaljena revitalizacija Tvrđave svetog Mihovila iznad stare gradske jezgre, čiju je obnovu i, posljedično, pretvaranje u novo društveno i turističko središte, Unija financirala s gotovo milijun eura. Od otvaranja rekonstruiranog spomenika do danas zidinama je prošlo 111.000 posjetitelja, a Hrvatska turistička zajednica je tvrđavu kojom upravlja Muzej grada proglasila kulturnom atrakcijom godine.
U usporedbi sa Zadrom i Šibenikom, Split uvjerljvo zaostaje po korištenju novca iz fondova EU-a. Ako se uzmu u obzir svi potencijali koje ima Split, grad nije u stanju povući sredstva za obnovu dijelova Dioklecijanove palače, nego sam financira uređenje šetnice na sjevernim zidinama. Od prijavljenih 31 projekata, odobreno je njih pet, ukupne vrijednosti oko pola milijuna eura.
